ŠEF WHO ZA BIH: NESTAŠICA JE VAKCINA. PROBLEM JE ŠTO NEKE ZEMLJE KUPUJU JAKO PUNO, PA NEMA ZA DRUGE

Nemamo dovoljno vakcina za 2021. godinu, a s druge strane imate par zemalja koje kupuju dosta vakcina, pa nema jednakosti globalno, kada je vakcinacija u pitanju, kaže Fabio Scano, šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Bosni i Hercegovini (BiH).

Scano, koji je od januara do marta 2020. godine, ispred SZO, bio jedan od predvodnika odgovora na pandemiju u Kini, kaže kako je jako važno da proces vakcinacije teče, ali da mjere i dalje moraju biti na snazi, jer se mora smanjiti pritisak na zdravstveni sistem.

Kako Svjetska zdravstvena organizacija gleda na kašnjenje Bosne i Hercegovine kada je u pitanju vakcinacija?

Mi smo sada u jednom vrlo bitnom momentu vakcinacije u svijetu. Šta se sada zapravo dešava? Prva stvar je da nemamo dovoljno vakcina za 2021. godinu, a s druge strane imate par zemalja koje kupuju dosta vakcina, pa nema jednakosti globalno, kada je pristup vakcinama u pitanju, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Da se vratim na pomanjkanje vakcina. Svugdje u svijetu između tri i pet ili šest milijardi vakcina se uvijek proizvodi, bilo da su to polio, difterija, kao i sve druge. Pored ovih vakcina sada se mora proizvesti između 11 i 12 milijardi vakcina za COVID, tako da sada imamo ogromnu potražnju kada su vakcine u pitanju. Sada smo u takvoj situaciji da je nestašica vakcina, ali ono što nam treba je jednakost. Dakle, ako nekoliko zemalja kupuje mnogo vakcina, to predstavlja problem. Predstavlja problem jer, onda, sve zemlje nemaju pristup vakcini na isti način. To nema smisla ni epidemiološki ni ekonomski. Epidemiološki, jer ukoliko ima bilo koja zemlja u kojoj virus cirkuliše neka od njegovih mutacija se može pojaviti i to može kompromitovati zdravlje i vakcinaciju i moramo početi ispočetka. Ekonomski, nema smisla, jer svi moramo zajedno ekonomski rasti, a ovo predstavlja i trgovinske barijere, pored mnogih drugih koje mogu nastati.

Kada govorimo o vakcinaciji, ona sigurno nema alternativu kada je u pitanju zaustavljenje pandemije. Koliko je u ovoj regiji važno da se svi, ili barem većina stanovništva vakciniše kako bi se život polako počeo vraćati u normalu?

Najprije da vam kažem da je COVID-19 globalni problem koji zahtijeva globalno rješenje. To je prva stvar. Druga stvar je ta što će vakcinacija biti izuzetno koristan alat, ali, trenutno, zbog ograničenog snabdijevanja, neće biti neko sjajno rješenje. Zbog toga je jako važno nastaviti implementirati ono što znamo da funkcioniše, a to su mjere brige o javnom zdravlju i socijalne mjere.

Evo, sada u zemlji vidimo benefite implementacije mjera koje služe da zaštite javno zdravlje i socijalne mjere, što rezultira opadanjem slučajeva zaraženih. Kada je u pitanju vakcinacija, moramo naglasiti da vakcina, što znamo i što nam je sada poznato, ima veliki uticaj na opadanje teških i srednjih oblika bolesti. Ne znamo kakav je uticaj na prijenos. Postoje neki rani dokazi da može imati i uticaja na prijenos virusa, ali je prerano da sve svoje uloge stavimo samo na vakcinaciju. Ono što je važno dok vakcinacija teče, to je da primjenjujemo i mjere, jer moramo smanjiti pritisak na zdravstveni sistem. Moramo smanjiti hospitalizaciju i znamo da provođenjem svega ovoga to možemo uraditi.

Kako onda gledate na to što BiH u COVAX programu nije dobila onoliko vakcina koliko je očekivala?

Kao što sam rekao, postoji globalni manjak zaliha i to je imalo veliki uticaj na COVAX. U isto vrijeme ima nekoliko zemalja koje bjesomučno kupuju vakcine i prave ugovore s proizvođačima. Zbog toga su regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije dr. Hans Kluge i generalni direktor dr. Tedros uputili poziv zemljama koje imaju vakcinu da najprije vakcinišu prioritetne grupe, što su zdravstveni radnici i ranjive kategorije, što uključuje ljude koji imaju neka prethodna stanja, starije, ali i nastavno osoblje kako bi škole počele sa radom. Potom, da sa drugim zemljama podijele vakcine, kako bi raspodjela vakcina u svijetu bila ista.

Ovaj poziv je snažan, jer istinski vjerujemo u jednakost, ne samo u humanitarne svrhe, već jer to ima smisla ekonomski i ima smisla i epidemiološki. COVAX je osmišljen da obezbijedi vakcine za 20 posto najranjivijih i on se ne takmiči, već služi kao most drugim naporima. Zato je važno da zemlje koje imaju vakcinu u procentu većem od 20 posto počnu da je dijele sa drugim zemljama.

Kako biste u tom svjetlu onda protumačili odluku EU da, dok ne završi vakcinaciju na svom teritoriju, neće podijeliti vakcine sa onima koji se nalaze izvan EU, uključujući i ovu regiju?

Ovo je veoma specifično pitanje na koje se referirate i to ima veze sa propisima EU, u smislu sporazuma o izvozu i proizvodnji sa zemljama članicama. U globalu bih se vratio na pricipe da je ono što je važno da svi imaju jednak pristup vakcinaciji. Prvo tih 20 posto, a onda podijeliti. To je broj jedan.

Kada je u pitanju zabrana izvoza, želim da naglasim da se to ne odnosi na COVAX, jer je to mehanizam napravljen da osigura jednakost kada je u pitanju vakcinacija. Ovo je od izuzetne važnosti, jer ukoliko zemlje ne budu na istom tragu, nejednakost će rasti umjesto da se smanjuje.

Kada je riječ o COVAX-u želim da naglasim da je Bosna i Hercegovina bila druga zemlja koja je dobila vakcine i da su one već stigle, a još ih je najavljeno za april i nastaviće se kroz 2021. godinu. Ali, opet, ovo nije pitanje jedne zemlje, iako se Bosna i Hercegovina zbog svoje veličine nalazi u problemu da pristupi nabavci vakcina, već je ovo globalno pitanje koje zahtijeva globalno rješenje, u smislu solidarnosti.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

MEDIĆ ZA HAYAT: DODIK JE SVOJIM PONAŠANJEM DOPRINIO DA INZKO DONESE...

0
Stupio je na snagu zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina i slavljenje ratnih zločinaca u našoj zemlji. Bosna i Hercegovina postala je dio civilizovanog svijeta koji ne sipa so na rane preživjelim žrtvama.