SEIZMOLOG FHZ POJASNIO: ŠTA BI OD SARAJEVA OSTALO DA GA POGODI ZEMLJOTRES KAO PETRINJU?

Zemljotres koji je 29. decembra pogodio Hrvatsku odnio je sedam života, a iza sebe je ostavio desetine povrijeđenih i hiljade srušenih domova.

Najteže su prošli stanovnici Petrinje, Gline i Siska, a udar od 6,4 po Richteru snažno se osjetio u čak 11 zemalja među kojima je i naša zemlja. Najveću štetu u našoj zemlji prouzrokovao je u Bosanskoj Kostajnici.

Strah je riječ koja najbolje opisuje ovu prirodnu pojavu i na njega je malo ko imun. Svi se s pravom pitamo kada će se ponovo tlo zatresti i koliko li su građani Bosne i Hercegovine sigurni u slučaju sličnog zemljotresa. Slobodna Bosna je upravo na ovo pitanje odgovor zatražila od seizmologa Federalnog hidrometeorološkog zavoda Ivana Brleka.

KATALOG ZEMLJOTRESA

  • Prema našim proračunima vrlo je mala mogućnost da će se u BiH dogoditi neki veliki, katastrofalni zemljotres kao što je bio ovaj u Hrvatskoj. U Hercegovini gotovo svaki dan imamo malo slabije zemljotrese što je s jedne dobro zato što se oslobađa seizmička energija i smanjuje vjerovatnoća za pojavu jakog zemljotresa. Ovo govorim na osnovu kataloga zemljotresa za posljednjih hiljadu godina koji nam otkriva gdje se nakuplja seizmička energija i na osnovu toga možemo, neću reći prognozirati, ali možemo reći da je mala vjerovatnoća za veliki zemljotres. Naravno, niko ne može reći da ga neće biti jer su svi veliki zemljotresi krajnje iznenađenje – rekao je Brlek.

Jačina zemljotresa u BiH se mjeri od 1906. godine kada su instalirani prvi seizmografi u Sarajevu i Mostaru. Najjači zemljotresi u posljednjih 114 godina zabilježeni su na području južne Hercegovine, Banjaluke i Treskavice.

Najjači je bio onaj banjalučki koji se dogodio 27. oktobra 1969. godine (6,6 po Richteru), a nešto slabiji je registrovan 11. juna 1962. godine na Treskavici (6,2 po Richteru).

No, i pored ova dva, od 1895. do 1974. godine bilježi se još deset jačih zemljotresa sa udarom od 5 do 6 stepeni po Richteru na području Ljubinja, Gacka, Počitelja, Petrovca, Bihaća, Jajca, Dervente, Lukavca, Drugovića i Vlasenice.

  • Što se Sarajeva tiče najveća opasnost mu prijeti od planine Treskavice – kaže Brlek.

Sagovornik nije stručnjak za statiku, ali prema njegovim informacijama zgrade koje su u Sarajevu izgrađene nakon zemljotresa u Banjoj Luci su napravljene da izdrže udare od 6-7 stepeni po Merkalijevoj skali, što znači da bi zemljotres poput onog u Hrvatskoj u glavnom gradu BiH napravio veliku štetu.

BANJALUČKI ZEMLJOTRES NAS JE OTRIJEZNIO

Iako su prizori iz Petrinje, Gline i Siska bili jezivi i kod mnogih od nas prouuzrokovali strah da bi se nešto slično moglo dogoditi i u BiH, jedan od bh. građevinskih inžinjera koji nije želio da mu navodimo ime nas je umirio izjavom da su zgrade koje su u BiH građene nakon banjalučkog zemljotresa mnogo izdržljivije od onih koje su građene prije tog katastrofalnog zemljotresa.

  • Poslije zemljotresa u Banjoj Luci, Skoplju i tadašnjem Titogradu dogodila se prekretnica u načinu građenja. Posljednji zemljotres u Hrvatskoj je bio jak 6,2 po Richteru, a većina zgrada koje su građene nakon banjalučkog zemljotresa su projektovane da izdrže zemljotrese od 9 po Richteru. Vidjeli ste da se u Zagrebu nije srušila nijedna zgrada u posljednjim zemljotresima. Imate izuzetak od ovog pravila, a to su neke zgrade u Turskoj koje su se srušile jer su štedili na materijalu – kazao je ovaj inžinjer koji ne pamti da se na našim prostorima ikada dogodila tragedija koju bi izazvali zemljotresi i nesavjesno građenje.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ISPOVIJEST PRIJATELJA UBIJENIH TINEJDŽERA: MLADIĆ SE JAVIO I REKAO DA STIŽE...

0
U blizini sela Glođane kod Dečana u petak, 26. novembra, je iz kalašnjikova pucano na autobus, a vozač autobusa i dvoje učenika poginuli su u napadu. Jedan od njih je Ljedion Hamzaj.