SELO KOJE IZUMIRE: NE SJEĆAJU SE KAD JE POSLJEDNJI PUT BILA SVADBA, A VOZ SKORO DA VIŠE I NE PROLAZI

Za makedonsko selo Martolci stanovnici ne znaju kako je ime nastalo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Suprotno prvobitnim špekulacijama da to možda ima veze sa aktuelnim mjesecom martom, navodi se da ime Martolci potiče od martologa, vrste narodne milicije koju čini pretežno lokalno hrišćansko stanovništvo i koja se koristila kao unutrašnja bezbjednosna snaga Osmanskog carstva. To govori i naziv, koji, prema nekim izvorima, vjerovatno potiče od reči armatolos – naoružani zaštitnik, kapetan. S obzirom na značajnu lokaciju Martolaca na glavnim saobraćajnicama i raskrsnici Azotskog područja u dolini rijeke Babune, vrlo je vjerovatno da je to bio štab martolskog odreda.

Ali mnogo više od historijskih podataka impresivna je sadašnja situacija u selu, u kojem skoro trećina stanovništva, kako su istakli domaćini porodice Dikovski i nekoliko njihovih komšija, koji su došli odmah kada su vidjeli posjetioce, su neženje, od kojih je najstariji navršio 65 godina. Prema podacima popisa iz 2002. godine u mjestu je živjelo 178 Makedonaca i dvoje Srba.

  • Neće nevjeste u selo. Tek kad neko uspije da se oženi, ona se odmah seli u Veles. A naše djevojke idu u školu i ne vraćaju se – pričaju kroz smijeh, ni ne sjećajući se kada je posljednji put bila svadba u Martolcima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Djece skoro da i nema. Šest osnovaca i tri srednjoškolca na 120 stalnih stanovnika, procjenjuju domaćini.

A to se, na prvi pogled, može zaključiti po seoskoj arhitekturi. Za razliku od dominantnih po broju i veličini, manje-više porušene kuće od drveta i ćerpiča, od kojih vrlo malo i danas daje znake života, zaista su retke novoizgrađene kuće koje se stalno naseljavaju i vikendice koje već svojim dimenzijama pokazuju da je njihova namjena ograničena.

  • Ljudi dolaze vikendom i ljeti i odlaze – pričaju domaćini, čudeći se pameti onih koji se ne vraćaju, jer, kako kažu, selo odavno ima svu neophodnu infrastrukturu, što sa ponosom pričaju, a kažu da se od poljoprivrede može živjeti ako neko nije previše pohlepan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udaljeni oko 25 km od Velesa, trenutno u sastavu opštine Čaška, Martolci decenijama imaju stabilno snabdijevanje strujom i vodom, a kanalizacija je stara više od 15 godina. Nekada su bile škola do četvrtog razreda i ambulanta, ali su one odavno zatvorene. Čak se i seoska crkva otvara samo po potrebi. Selo se nalazi tik uz prugu Skoplje – Veles, kojom posljednjih godina voz prolazi samo dva puta dnevno, osim ako se ne pokvari ili željezničari ne štrajkuju.

  • Zato se većina ljudi koji su bili zaposleni u Velesu ili Skoplju odselila. U međuvremenu je ukinuta redovna autobuska linija i sada postoji samo kombi koji djecu vozi u školu. Ali ono što nam preostaje nije veliki problem, jer danas svi imaju automobile – uvjerava domaćin Blaže.

Primjetno je bilo i da mnogo više od automobila, asfaltnim seoskim sokacima jure traktori, pa na naše iznenađenje domaćini objašnjavaju da svaka kuća u kojoj živimo ima traktor.

  • Skoro svi živimo od poljoprivrede. Duhan je naša glavna i još uvijek najprofitabilnija kultura. Ali uzgajamo i sve ostalo što može da raste na ovom tlu. Manje držimo stoku. Imamo svega nekoliko krava u selu, jedan komšija drži oko 140 ovaca, a neki imaju jednu ili dvije koze. Proizvode sami prodajemo na pijacama u Bogomili i Velesu i, hvala Bogu, imamo dovoljno – računa domaćica, žureći da goste posluži kafom i slatkišima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz Drugog svjetskog rata izašli su sa preko 400 stanovnika, ali ih je nacionalizacija i industrijalizacija u prethodnoj državi, a potom i neuspjela privatizacija velesovih fabrika, u kojima su nekada radili mnogi Martoljani, natjerali da egzistenciju traže daleko od svog mjesta rođenja. Tako se broj od oko 250 stanovnika 1991. godine smanjio na 180 2002. godine, a sada se očekuje oko 120.

  • Nekada je trideset ljudi ujutro čekalo voz da bi na posao u Veles. Sada idemo vozom samo kada moramo da pazarimo u Bogomili ili Caski, jer je naša seoska radnja bila zatvorena. A voz sve manje prolazi – kažu, prenosi Nova Makedonija.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE