ŠERANIĆ: MORAĆEMO DA SE NAVIKNEMO NA ‘NOVU NORMALNOST’

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je u razgovoru za BHT1 da ćemo se naviknuti na "novu normalnost" kada je virus korona u pitanju.

Kada su u pitanju brojke vezane za Republiku Srpsku i Federaciju BiH, ono što je u Srpskoj uspjelo jeste razvlačenje pandemije.

  • Mi smo dostigli cilj i razvukli epidemijsku krivu, nismo opteretili zdravstveni sistem sa nizom oboljelih koji bi napravili pritisak na druge dijelove sistema“, izjavio je Šeranić, te dodao da su mjere dale dobre rezultate kada je u pitanju broj oboljelih.

Dodao je da je pohvalno ponašanje građana koji su pokazali ozbiljnost u sprečavanju širenja virusa korona.

Na pitanje u kojoj smo fazi trenutno, Šeranić ističe da se epidemija ne može zaustaviti na jednostavan način.

  • Mi se nalazimo na tom platou koji podrazumijeva kontrolisanje epidemije i zaštitu najstarijih osoba i naših zdravstvnih radnika. Upravo osobe koje su unutar samog zdravstvenog sistema su ključne za borbu protiv virusa korona. Nalazimo se u fazi kontrolisane epidemije, odnos broja oporavljenih i zaraženih je manje – više identičan. Ako nastavimo dalje s adekvatnom primjenom mjera, možemo očekivati i lagani pad zaraženih“, utvrdio je Šeranić.

Govoreći o zdravstvenom sistemu u BiH, istaknuo je da uvijek moramo govoriti o dva aspekta, promotivno-preventivnom i dijagnostičko-epidemiološkom.

  • Zdravstveni sistem u Republici Srpskoj, ali i u okruženju koncipiran je na snažnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti i postojanju higijenskih i epidemioloških službi koje vučemo iz nekog drugog sistema, ali je taj sistemdobro organizovan i pomogao nam je da na razini same zajednice dobro iskontrolišemo virus, prije nego što on stigne u dijagnostičko-epidemiološki aspekt, odnosno u same zdravstvene ustanove“, rekao je Šeranić uporedivši to s Italijom kojom se virus širio putem zdravstvenih ustanova.

Na pitanje predstavljaju li različiti zdravstveni sistemi kantona, Federacije BiH i Republike Srpske, te Distrikta Brčko problem s obzirom na to da je riječ o više različitih sistema, Šeranić je rekao da to nije problem jer i na nivou svijeta svaka država reaguje na svoj način, a u BiH je, kako kaže, dobra komunikacija svih kolega.

  • Generalno, svi donosimo dobre mjere i u tom pravcu se trebamo nastaviti kretati“, rekao je Šeranić.

Na pitanje kada će stvari postati normalne Šeranić kaže da možemo govoriti o “novoj normalnosti” koja će nam ubrzo postati prilagodljiva.

  • Mislim na određena ponašanja u javnom prostoru, fizičku distancu, nošenje maski i tome slično“, rekao je Šeranić, dodajući da će nas virus “natjerati na takvo ponašanje”.
  • Uporediću to sa 2001. godinom i onim što se u svijetu dogodilo nakon toga. Prije toga nam je bilo nezamislivo na aerodromima skidati sat ili kaiš iz pantalona, a to je uskoro postalo nova normalnost. Tako će nam i sada neke mjere postati nova normalnost kojoj ćemo se prilagoditi“, rekao je Šeranić.

Dodao je da vjeruje da ćemo se prilagoditi na tu novu normalnost bez obzira radi li se o BiH ili o nekom međunarodnom okviru.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

IMAJU LI GRAĐANI KOJI SU U KREDITIMA RAZLOGA ZA ZABRINUTOST: DA...

0
Životni standard u našoj zemlji na veoma je niskom nivou, plaće su male, pa je za bilo kakvu ozbiljniju „investiciju“ građanima neophodno kreditno zaduženje.