SIMONČIĆ: ZAGAĐENJE DOLAZI I IZ SIROMAŠTVA, JER NEKI KORISTE SVE ŠTO MOŽE GORITI

Viktor Simončić je stručnjak iz oblasti zaštite okoliša sa više od trideset godina radnog iskustva. Nakon završetka studija za diplomiranog inženjera tehnologije nafte ipetrokemije u Hrvatskoj i stjecanja titule doktor tehničkih nauka u oblasti hemijskog inženjeringa u Njemačkoj, od kasnih sedamdesetih aktivno učestvuje u aktivnostima zaštite okoliša.

Piše: Selma Žigić

Početkom 1980. godine postaje jedan od prvih Sveučilišnih profesora u oblasti okoliša, a tokom 1982. godine vodi jednu od prvih Studija na okolišu Hrvatskoj. U 1983. godini učestvuje u stvaranju i vodi provedbu jednog od prvih lokalnih okolišnih programa koji je uspješno realizirani još uvijek se provodi. Od tada još uvijek radi na stvaranju i razvoju LEAP-a u raznim državama.   Uz  red aktivnosti vezanih za njegov posao, dobio je poziv za rad u državnoj upravi  gdje  je  obnašao  visoke  dužnosničke  funkcije(Hrvatska   i   Slovenija)prvenstveno  pionirskog  karaktera  u  vezi  sa  organizacijom  administracije i  području okoliša  i  stvaranjaprvih  zakonskih  akata. 

Na  državnom nivou učestvovao  je  i organizirao aktivnosti na stvaranju prvih okolišnih zakona, rad inspekcije (Hrvatska i Bosna i Hercegovina), stvaranje strateških dokumenata (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Albanija) i dr. Od  samih  početaka  on  je  profesionalno  uključen  u  pitanja  upravljanja kvalitetom  zraka,  voda  i  gospodarenja  otpadom,  a  osim  naučnih   i  strategijskih aktivnosti, on je razvio dosta praktičnih rješenja uključujući tehnologiju za obradu otpadom.

Gost je Regionalnog simpozijuma o planiranju kvačliteta zraka u gradovima u Sarajevu i prokomentarisao je problem sa zagađenim zrakom u Sarajevu, te predložio moguća riješenja.

  • Glavno zagađivanje dolazi iz kućnih ložišta i saobraćaja. Ovdje, između ostalog, dolazi i iz siromaštva jer neki koriste sve što može goriti , koristite nekvalitetne stvari. Čak su i Slovenci uveli drvo, čak su i oni povećali korištenje drveta koje isto tako može biti problem ako nije dobro osušeno, iz drveta jako puno tih PM čestica izlazi van. Vi trošite jako puno ugljen. Ukoliko se grijete na drva, nećete recimo, ukoliko imate ugljen, potrošiti 500 eura na drva nego 200 eura na ugljen, znači neko je uštedio 300 eura. To je nečija plata ovdje. Znači, ne možete tražiti od ljudi da koriste plin, solare ili nešto drugo kada nema para. Glavni ključ je siromaštvo. Dok ne krene država prema gore, dok se ne povećaju primanja vi se tog problema ne možete riješiti. Ne možete voziti ni novije automobile sa novijim motorima E 5,6 kad ni za to nema para.

 Problem je što neko hoće u nekom djelu da mjeri nešto. Šta vi imate mjeriti ovdje kad se vidi koliko je zagađeno. Sa mjernim stanicama da riješavate problem zagađenosti zraka, to je isto kao da riješavate upalu pluća pa ćete kupiti tri toplomjera pa ćete to riješiti. Nećete. Tu treba pristup promijeniti. Građanima treba omogućiti da pređu na drugačija goriva, da koriste drugačije peći i da utople zgrade. Ako jedan građanin danas troši deset metara drva, ako utopli, pa promijeni peći pa pređe sa drva na palete, on će trošiti 5 metara kubika godišnje. Onih 5, hajmo izmisliti sistem da on i dalje plaća 10 metara drva, trošit će ih 5 pa će otplatiti taj dio što mu je neko poklonio. Mi moramo stvoriti pozitivne efekte. Ako ćete utopljavati zgrade, ko će to raditi? Nađi ljude. Pa zašto ne bismo ovdje proizvodili izolacione materijale? Vaš je cement, vaše je vapno, vaši materijali. Možete proizvoditi i peći. Možete u zemlji sve to da radite, a ne da vam dođu tri strane kompanije da vam to rade. Povećati ćete BDP, narod će biti bogatiji. Vi to možete riješiti skoro pa preko noći. E tu treba uključiti međunarodnu zajednicu da ona da „mekani kredit“ državi ili nekome, da se ona uključi u taj neki dio povratnog fonda. Ako ćemo ovdje slušati kako će PM čestice letjeti po zraku, lete, one veće padnu dole. Ali to već znamo, završimo s tim. To je zagadilo zrak, ajde da vidimo šta ćemo promijeniti.

  • Šansa, znanje i pristup postoje. Problem je što u međunarodnoj zajednici ne postoji kritični nivo znanja. Mnogi od njih to ne razumiju i onda vam nude modele. Ja se bojim zelenog plana EU da će biti kontinent Evropa klimatski neutralna, jer nam Njemačka izlazi iz ugljena. Oni će onda reći i vama izađite i vi iz ugljena. A šta ćete korisititi vi u Bosni, Srbiji kada vam je to energent, osnova? Ne možete vi to prestati koristiti. Boga ti su nama okupirali kapacitet atmosfere za klimatske promjene jer su oni do sad koristila takva goriva da sada za nas više nema tu mjesta. Ako ukinete ugljen, otići će vam narod, neće imati zaposlenje – završava Simončić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ČOBAN ALEN U POTRAZI ZA SRODNOM DUŠOM: MA MOGU PRISTATI NA...

0
Alen Šakanović iz Velike Kladuše ima 31 godinu i bavi se čobanstvom. Čuvati stado ovaca nije nimalo lak posao, živjeti na planini, borba sa divljim zvijerima, oštra klima i samoća, samo su neke od poteškoća sa kojima se susreće.