SITUACIJA JE TEŠKA, ALI ISPLATA PENZIJA I ZDRAVSTVO, NISU UGROŽENI: ISOVIĆ ZA HAYAT GOVORI I O MANJOJ NAPLATI JAVNIH PRIHODA

O padu naplate doprinosa i taksi u toku prošle godine govorio je Šerif Isović, direktor Federalne porezne uprave.

Porezni obveznici su u toku prošle godine uplatili 5.142.630.677 KM javnih prihoda, što Isović smatra kao uspjeh, s obzirom da je vrijeme pandemije i ograničenih ili smanjenih aktivnosti.

  • S druge strane, ako imamo u vidu i period određenih zabrana, kada je određenom broju obveznika bio zabranjeno obavljanje djelatnosti. Ovo je svakako značajan podatak.

Kako ističe, kontinuirano i sistemski se radi zadnjih godina na formiranju parametara, praćenju i nadzoru javnih prihoda.

  • Mogu reći da smo u kontinuitetu od 2014. imali rast javnih prihoda, do skoro 40 posto. Ova godina je sa padom od 2.98 posto i to ako gledamo samo procenat naizgled se može reći da nije značajan pad, međutim, ipak se ovdje radi o 157 miliona maraka i ja mislim da je taj novac značajan za mnoge aktivnosti.

Isović se dotakao i uzroka pada naplate javnih prihoda.

  • Uzroci pada su prije svega pad ukupnih ekonomskih akrivnosti koji se dogodio prošle godine i pandemija koja nije zaobišla ni BiH. U konačnici ako poredimo ove rezultate i pad koji je ispod 3 posto i pad indirektnih poreza, mi možemo biti sretni i u tom kontekstu, možemo reći da smo dobro prošli, pogotovo kada su u pitanju direktni porezi, odnosno pad ili uplata javnih prihoda koji se tiču doprinosa za isplate penzija, zdravstva i nezaposlene. Tu je čak pad manji od 1 posto. Mi o ovom padu od 2,98 posto imamo najviše pada taksi, naknada, novčanih kazni, dok su direktni porezi pali samo 32 miliona, i porezi i doprinosi oko 25 miliona maraka.

Posljedica pada javnih prihoda se prije svega odražava na izvršenje budžeta, ističe on.

  • U budžetu imamo razne pozicije, od penzija, zdravstva, obrazovanja, kulture i svih onih pozicija koje se tiču izvršenja budžeta. Sama činjenica da imamo manji priliv u budžetu utiče na to da ćemo u manjem kapacitetu izvršiti određene stvari koje smo planirali da izvršimo u budžetu. Ono što je za sada dobro je da ovaj pad neće remetiti isplatu penzija, zdravstene zaštite itd. Poreze koje ubire porezna uprava nisu prihodi samo jednog organa vlasti. Mi ubiremo i prihode koji su i prihodi federacije, kantona i općina. I svako od njih je osjetio pad direktnih poreza, ali sa aspekta porezne uprave je dobro što je taj pad značajno manji od pada indirektnih poreza za sve ove organe vlasti.

Isović kaže da su najveća naplata javnih prihoda porezi i doprinosi na plaću, tj. doprinosi za PIO, nezaposlene, zdravstvo i oni su naplaćeni u iznosu od preko tri i po milijarde maraka. S druge strane direktni porezi, u koje ulazi porez na dohodak, porez na promet nepokretnosti, porez od ugovora o djelu, oni su naplaćeni u iznosu od 874 miliona i njihov je pad nešto više od 3 posto. Dok je najveći pad u oblasti taksi i naknada i on je negdje oko 60 miliona maraka.

Zabilježen je i rast naplate u Tuzlanskom kantonu.

  • Rast naplate u Tuzlanskom kantonu je i posljedica aktivnosti koje su bile umanjene manje nego u drugim kantonima, i naplata određenih javnih prihoda koji su porezni obveznici bili dužni u prethodnom periodu. Tako da mi jedino u Tuzli imamo rast od 2,87 posto u odnosu na prethodnu godinu. U ostalim kantonima je manji rast dok je u SBK i HNK imamo najveći pad i on je oko 6 posto.

Kako ističe naš gost, za očekivati je da u narednom periodu nećemo imati rast koji smo imali prethodnih godina.

  • Naplata javnih prihoda će se odražavati od stepena ekonomskih aktivnosti koji se bude razvijao u Federaciji, od mjera koje budete preduzimali i svakako od perioda kad će se problemi do kojih vodi pandemija smanjiti u smislu da se oslobodi ekonomija i povećaju ekonomske transakcije. Mislim da će tri naredna mjeseca biti na nivou novembra ili oktobra. Lično očekujem da će od aprila ili maja krenuti privreda, i da će aktivnost biti povećana, samim tim naplata javnih prihoda.

Najveći uzrok pada broja zaposlenih je pandemija.

  • U odnosu na prošlu godinu smo imali taj pad od nekih 3 posto, ali ne treba zaboraviti da smo od 2014. godine imali izrazito veliki porast broja zaposlenih. U tom periodu imamo preko 44.000 zaposlenih u FBiH prema mjestu prebivališta, prema tome, bez sumnje se može zaključiti da je glavni uzrok pada broja zaposlenih pandemija.

Kako dodaje, u poreznoj upravi je jako puno preduzetih aktivnosti za rast broja zaposlenih. Gotovo da nema segmenta gdje nisu rađena unaprijeđenja, prije svega u smanjenju sive ekonomije, a time i naplata javnih prihoda.

  • Naime, mi smo preduzimali različite mjere, od toga da smo razvijali i osposobljavali naš informacioni sistem, da smo provodili brze kontrole i akcije. U proteklom periodu smo samo na osnovu brzih kontrola, čiji je cilj bio prijava radnika, izdavanje računa i da li je obveznik registrovan za obavljanje djelatnosti prijavili uz sistem. Samo jedan podatak koji je danas prezentiran na press konferenciji jeste da je u 2014 bilo nešto oko 26.000 fiskalnih uređaja. Ako znamo da je fiskalizacija uvedena 2010. godine, faktički da je trebala biti provedena. Sada imamo preko 85.000 fiskalnih uređaja.

    Uvijek nam je bio cilj da privolimo poreskog obveznika da uradi tri stvari. Prva stvar je da prijavi radnika, druga stvar je da evidentira promet i treća je da se registrira. Ako postignemo te tri stvari, onda ćemo postići i druge mjere. S druge strane naš cilj nije nikada bio da budemo bolji od prethodnih godina. Preferirali smo naš cilj da poresku upravu vodimo putem da bude pravedna, racionalna, transparentna, efikasna institucija i da doprinosi razvoju države. Da bude dobar servis poreskim obveznicima, da bude servis građanima i da obezbjeđujemo uslove za rad zaposlenicima porezne uprave i da zaposlenici imaju za to što rade adekvatnu plaću. Mogu reći da smo na svim ciljevima napravili ogromne iskorake, osim kada su u pitanju uslovi rada u poreznoj upravi i kada je u pitanju sistem nagrađivanja u poreskoj upravi.

(Nermina Hasić)

Video pogledajte OVDJE

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE