Iako još nisu definirani konkretni projekti, niti konačna suma koja će biti izdvojena u ove svrhe, u dokumentu se navodi da će najmanje 25 posto svih sredstava za regiju biti usmjereno u ekološke projekte poput vjetroelektrana, solarnih panela, elektromobiliteta i drugih mjera, prenosi Tanjug crnogorski portal Bankar.
Kako se navodi, to bi značilo da će regiji u narednom petogodišnjem periodu na raspolaganju za zelene projekte biti milijarde eura grantova i kredita s vrlo niskim kamatnim stopama koje bi se mogle “izbiti” iz ostvarene dobiti.
“Uzročnici klimatskih promjena i gubitka biodiverziteta su globalni i nisu ograničeni nacionalnim granicama. EU može iskoristiti svoj utjecaj, ekspertize i finansijske resurse da pokrene svoje susjede i partnere da se priključe održivim mjerama”, naglašeno je u dokumentu.
Krajnji cilj
Krajnji cilj ovih mjera je, kako je istaknuto, da do 2050. godine Evropa bude karbon neutralna, odnosno da ne ispušta više ugljen-dioksida u atmosferu od one količine koju uspije apsorbirati.
Postavljen je međucilj da do 2030. godine Evropa emitira 55 posto ugljen-dioksida u odnosu na 1990. godinu, s težnjom da se taj broj spusti na 50 posto.
Evropsko vijeće za vanjske poslove u svojoj analizi ističe da postoje najmanje četiri razloga zbog kojih bi Evropska unija morala uključiti i zapadni Balkan.
Kako navode, energetski sistemi Balkana i EU-a već uvezani, a dalja integracija će ionako biti nastavljena.
Osim toga, kako naglašavaju, zapadni Balkan već ima razvijenu mrežu obnovljivih izvora energije poput hidroelektrana, čiji se kapaciteti mogu dalje širiti.
Također, politika usklađivanja cijena energenata bi mogla izostaviti ovu regiju, što je scenarij koji savjetuju da treba izbjeći.
