U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS naglašavaju da su farmeri već izgubili nadu da će Vijeće ministara BiH prelomiti u korist domaće proizvodnje, koja je, kako ističu, u velikim problemima. Zahtijevaju uvođenje carine od 10 odsto i prelevmane, koji za govedinu iznosi 2,5 KM, a za svinjsko meso 1,5 KM po kilogramu.
Blokade su ranije najavili za 4. maj, ali su ih odgodili dok ne završe proljetnu sjetvu, koja je ove godine nešto kasnije počela.
- Sjetva je završena, pa ćemo se sad posvetiti načinu borbe za zaštitu naših interesa. Izgubili smo nadu da će vlast na državnom nivou povodom toga bilo šta uraditi, jer jednostavno ili neće ili ne žele da shvate suštinu problema. Zato ćemo protestima morati da ih ubijedimo da to urade – poručuje za Srpskainfo predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.
Prema njegovim riječima, farmeri iz BiH će narednih dana donijeti odluku šta će sve blokirati i na koji način.
- Ne odustajemo od svojih zahtjeva i protesta, jer nema drugog načina da se spasemo od prekomjernog uvoza. Naglašavamo da naš zahtjev nije u sukobu s odredbama SSP, jer ovaj sporazum dozvoljava uvođenje zaštitnih mjera tamo gdje je proizvodnja ugrožena – ističe Marinković.
Podsjetimo, Vijeće ministara BiH prošle sedmice u drugom krugu glasanja opet nije postigao konsenzus u vezi s usvajanjem Informacije o preduzetim mjerama za zaštitu domaće proizvodnje u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.
- Da li je ovdje riječ o politici, nekim ličnim ili interesima nekih grupacija, ne znamo, ali je činjenica da ćemo teško dobiti pomoć s državnog nivoa. Dobro je da su, u pogledu zaštite domaće proizvodnje, svi poljoprivrednici u BiH jedinstveni. Razlog je što smo ugroženi svi, neko više, neko manje, neko danas, neko sutra. Zato nema razloga da se interesi poljoprivrednika mimoilaze – naglašava Marinković.
Domaći farmeri strahuju da će, s obzirom na jačinu zemalja EU iz kojih uvozimo većinu poljoprivrednih proizvoda, u narednom periodu doći do ugrožavanja i drugih poljoprivrednih grana.
- Riječ je o voćarstvu i povrtarstvu, koji se takođe suočavaju s problemom prekomjernog uvoza. Godinama konstantno bacamo naš krompir i krastavce, dok ih, s druge strane, uvozimo iz Egipta i Abanije. Bit će ugrožene i druge grane, zbog čega će i hrana biti daleko skuplja – ističe Marinković.
