‘SLOBODA ROBIJE’, SJEĆANJE NA JEDNU NEPRAVDU I OPOMENA NOVIM GENERACIJAMA

U okviru 511. po redu Dana Ajvatovice, u rodnom mjestu autora, Donjem Vakufu, promovisana je knjiga “Sloboda robije”, hfz. prof. dr. Halila Mehtića.

Sala Doma kulture bila je premala da primi sve one koji su se željeli družiti s knjigom i hafizom Kur’ana časnog.

O knjizi su govorili Amir ef. Čavak, glavni imam MIZ-a Donji Vakuf, Senad Omerašević, direktor Informativnog programa Hayat TV-a, Nezim ef. Halilović Muderris, dr. Ahmed ef. Adilović, muftija travnički, te autor knjige. Moderatorica ovog ugodnog događaja bila je Šejla Cocalić, kojoj su se posebno obradovali domaćini u Donjem Vakufu.

“Sloboda robije” je dokument o jednom vremenu, ali i potresno svjedočanstvo o sudbini hfz. Mehtića. U tom tegobnom i turobnom vremenu, pogotovo za vjernike, vlast je sistemski promovisala ateizam.

  • Vjera se tretirala privatnom stvari i svako ko joj je pokušao dati društveni značaj bio je na udaru. Postojalo je nepisano pravilo da se faktorom u društvu postaje javnim distanciranjem od vjere. Vjera je smatrana glavnim krivcem svih retrogradnih procesa i kočnicom društvenog progresa. Marxovu tezu da je vjera ‘opijum za narod’ komunisti su izdašno eksploatisali. Tako je režim suđenje za ‘neprijateljsko djelovanje’ vješto koristio i kao suđenje religiji”, podsjećao je hfz. Mehtić.

Udar na vlastito i dostojanstvo porodice i bližnjih autoru je najteže padalo. Isljednici Službe državne bezbjednosti (SDB) nastojali su udarati tamo gdje najviše boli, prije svega dušu i srce.

Mehtić je nazivan ustašom i homeinijevcem, čupali su ga za bradu, udarali, prijetili pištoljem, a kako sam svjedoči, najteže mu je padalo, najviše ga je vrijeđalo i ponižavalo kad su mu psovali majku i islamske svetinje.

  • To je bilo surovo suočenje i razočarenje u socijalistički poredak u kojem smo odrastali, školovali se i oduševljavali se idejom bratstva i jedinstva.”

O samoj knjizi nadahnuto je govorio i Nezim Halilović Muderris, uz povezivanje sudbine i iskušenja hfz. Mehtića i nekih učesnika Sarajevskog procesa. Rukopis režima u ovim predmetima bio je isti, ali i pouzdanje žrtava režima u Svemogućeg i Njegov odgovor, kroz snove, kroz Kitab visoko je nadilazilo okolnosti u kojima su se nalazili.

Mehtić, kao i učesnici Sarajevskog procesa, borio se za stvar vjere, ukazivao na dobro, a odvraćao od zla. Bio je iskra u mračnim vremenima, osvjetljavajući sve više prostranstava i sve više lica i srca. Režim im to nije mogao oprostiti.

Hfz. prof. dr. Halila Mehtića i njegovu porodicu progonio je SDB. To naročito dolazi do izražaja nakon što Mehtić odbija postati saradnik SDB-a i svjedočiti, onako kako mu se kaže, u Sarajevskom procesu. Znao je šta sve mogu biti posljedice, ali je odabrao jedino što je, kao istinski vjernik, ali i dobar Bošnjak, mogao – uzdignute glave i čista srca rekao je NE režimu.

Uslijedilo je praćenje, provaljivanje u porodični stan i postavljanje prisluškivača, stalno privođenje na razgovore u Službu… Uveliko se fabricirala optužnica protiv imama Mehtića kao državnog neprijatelja. Uslijedit će ogromna iskušenja, određivanje pritvora, onda i suđenje lišeno prava, pravde i pravičnosti te prvostepena osuda na tri godine zatvora. Značajnu ulogu u pripremanju javnosti na ono što će se desiti autoru knjige imali su mediji. Oni su, i prije presude, osudili Mehtića. Sijali su sumnju i smutnju, laži – kao naprimjer onu da se Mehtiću sudi jer su ga prijavili imami – plasirali kao istine, radili prema nalogu Službe i bili u funkciji razdiranja zajedništva muslimana, Bošnjaka.

U svojim nakanama imali su određene uspjehe. Upravo o ovim segmentima, koje je autor knjige izuzetno uočio i kontekstualizirao, govorio je i jedan od promotora, Senad Omerašević, i kao medijski djelatnik, i kao ekspert u oblasti obavještajne djelatnosti. Skrenuo je pažnju da smo i danas svi mete prisluškivanja i praćenja, da smo profilirani na društvenim mrežama i dijelom algoritama kojima se utječe na naše navike, odnose prema drugima i sebi.

Napomenuo je da se i danas, više od 30 godina nakon procesa Mehtiću, drugačijim metodama, ali s jednakim ili sličnim namjerama koriste, preciznije zloupotrebljavaju mediji. Omerašević je dalje naveo kako se mediji koriste kao oružje u specijalnom, hibridnom ratu, čija su meta muslimani, Bošnjaci.

U načinima izvještavanja, širenju islamofobije i propagiranju, odnosno izmišljanju pojave “narastajućeg islamskog radikalizma” u Bosni i Hercegovini, zapravo se duhumaniziraju Bošnjaci, lijepe im se etikete i nastoje opravdati svaki diskriminatoran i nepravedan budući odnos prema njima. Zbog toga bi, rečeno je, Bošnjaci morali biti oprezni i dobro otvoriti oči pred svakodnevnim prijetnjama.

I muftija travnički dr. Ahmed ef. Adilović govorio je o značaju “Slobode robije” u aktuelnom trenutku. Bošnjaci su i danas često žrtve vlastite lakomislenosti, jer nasjedaju, a često i podržavaju one koji su zastupnici agresivnog ateizma, a sve pod izgovorom demokratije i sekularnog uređenja društva i države. A jasno je da je oštrica tih novih snaga usmjerena, zapravo, samo na islam i Bošnjake. Jasno je to i iz primjera da naša država ima potpisane ugovore s drugim vjerskim zajednicama, osim s Islamskom.

Hafiz prof. dr. Halil Mehtić se, u svom slučaju, izborio za djelić pravde. On je, iako je znao da je u predmetu protiv njega sve lažno, osim patnje i iskušenja za njega i njegove bližnje, poduzeo sve da raskrinka scenariste i režisere koji su mu naumili prirediti i koji su mu priređivali pakao.

Dakle, iako vjernik s visokim stepenom pouzdanja u Allaha, dž. š., i iako s potpunim znanjem da je žrtva nepravednog progona, nije se prepustio ulozi žrtve i naricatelja and vlastitom sudbinom. Ne.

Hfz. Mehtić ustao je u odbranu vlastitog integriteta, u odbranu dostojanstva svoje porodice. On je poduzeo sve da pokaže kako islam nije vjera kakvom je pokušavaju predstaviti. Supruga hfz. Mehtića i njegovi bližnji, iako proganjani i napaćeni, također su se svakodnevno borili protiv nepravdi i laži.

Angažovali su i najbolje advokate i osigurali finansiranje odbrane. Zato, knjiga “Sloboda robije”, porodica Mehtić i njihovi bližnji daju najbolji primjer kako se vjernik treba odnositi prema sličnim iskušenjima – učiniti sve što je moguće, a onda se osloniti na Uzvišenog. I rezultat je došao.

Vrhovni sud je poništio prvostepenu presudu i odbacio sve optužbe protiv hfz. Mehtića kao neosnovane. Jedan mali čovjek, u politički montiranom procesu, uza zid je doveo svoje dželate i postao primjer kako je moguće izvojevati pobjedu dobra nad zlom, pojedinca nad režimom.

Zato, rečeno je na promociji, svi bismo trebali pročitati “Slobodu robije”, makar nakratko preživjeti ono što je hfz. Mehtić proživljavao godinama, osjetiti dio patnje i boli koje je on osjećao u petnaestomjesečnoj robiji, kako bismo izvukli pouke i poruke i shvatili značaj razlikovanja dobra od zla danas, 35 godina nakon procesa protiv imama Mehtića.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

SKUPŠTINA HNK: SRBI POSTALI KONSTITUTIVAN NAROD

0
Sa 26 glasova za i jednim protiv danas je Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila amandmane na Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona kojim se osigurava konstitutivnost srpskog naroda, ravnopravna upotreba jezika i pisama te ispravka i usklađivanje naziva bosanski jezik sa Ustavom Federacije BiH.