SLUČAJ MUČENJA DJETETA U U VRTIĆU ZAVRŠIO NA SUDU U STRAZBURU, A ONDA JE USLIJEDIO NOVI ZAPLET

Slučaj mučenja djeteta u jednom od beogradskih vrtića, koji se dogodio još 2012. godine, stigao je čak i do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, ali čak ni nakon njegove presude nije stavljena tačka na ovaj incident.

Naime, iako je sud u Strazburu nedavno prihvatio predstavku povodom događaja gdje je I. Đ., tada sedmogodišnji dječak, 2012. mučen u beogradskom vrtiću, kada mu je vaspitačica naredila da se skine go i tako sjedi pred drugarima iz grupe, zbog čega se Srbija obavezala da mu na ime nematerijalne štete isplati 7.500 eura, a isplatila je dječaku znatno manji iznos.

Loš obračun svih onih koji su učestvovali u ovom slučaju ili svjesna namjera da se ‘uštedi’ na izmučenom djetetu, pitanje je koje njegov punomoćnik postavlja poslije odluke međunarodnog suda.

Nemili događaj, zbog kojeg će Srbija ostati zavedena kao jedna od rijetkih država koju je Evropski sud upisao u spisak zemalja u kojima je zabilježeno mučenje djeteta, a da se ono nije dogodilo tokom ratnih dejstava, odigrao se 18. aprila 2012. u vrtiću Predškolske ustanove ‘Dječji dani’.

Vojin Biljić, punomoćnik mučenog dječaka, prepričava sa čim se sve suočio na putu da za I.Đ. izdejstvuje isplatu nematerijalne štete zbog onoga što je doživio kao predškolac.

  • Vaspitačica je tog dana oko 13.30 sati naredila dečaku da se pred ostalom djecom skine go. Poslije ovakvog njenog zahtjeva, mališan je počeo da plače i obećava joj da nikada više neće pogriješiti. Kako on nije prihvatao da je posluša, vaspitačica je njegovom drugaru rekla da mu naredi da se skine, ali je dječak to plačući odbio. Vaspitačica je bila uporna, pa se I.Đ. u jednom trenutku djelimično skinuo, poslije čega je molio vaspitačicu da se ne skida dalje. Ona je, ipak, bila izričita u svojoj namjeri, pa se dječak skinuo. Tako nag sjedio je pred djecom iz svoje grupe punih 15 minuta – prepričava ovaj događaj advokat Biljić.

Pošto su se roditelji pobunili zbog odnosa pedagoškog radnika prema njihovom djetetu, vaspitačica je dobila otkaz, a PU ‘Dječji dani’ su protiv nje podnijeli krivičnu prijavu. Prema saznanjima dječakovog zastupnika, vaspitačica nikada nije osuđena zbog onoga što je uradila. Uvidjevši da se njihova zaposlena ponašala neprofesionalno, nadležni u PU ‘Dječji dani’ roditeljima su ponudili naknadu od 800.000 dinara. Roditelji prihvataju prijedlog i potpisuju ga. Međutim, predškolska ustanova im ne isplaćuje dogovorenih 800.000 već – 250.000 dinara.

– U dogovoru sa prevarenim roditeljima, odlučujemo da Prvom osnovnom sudu podnesemo zahtjev za naknadu nematerijalne štete i tražimo da se utvrdi da je dječak mučen pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava koji ovakva postupanja prema djeci smatra njihovim mučenjem. Ne ulazeći u suštinu problema i uz to praveći niz grešaka u postupanju, sudija je odbila našu tužbu. Međutim, Apelacioni sud uvažava naše žalbe, ukida odluku prvostepenog suda i predmet vraća na ponovno postupanje. I u ponovljenom postupku, sudija odbija naš zahtjev, a mi ponovo ulažemo žalbe na ovu odluku. Apelacioni sud, međutim, ovoga puta preinačuje presudu i dosuđuje 250.000 na ime naknade štete, ali odbija naš zahtjev da se utvrdi da li je dijete mučeno – kaže Biljić.

S obzirom na to da je ova presuda bila pravosnažna, advokat je, ponovo u dogovoru sa roditeljima, Vrhovnom kasacionom sudu podnio zahtjev za reviziju postupka navodeći da je u konkretnom slučaju riječ o kršenju osnovnih ljudskih prava. Istovremeno sa pomenutim zahtjevom, punomoćnik dječaka je podnio i ustavnu žalbu zbog povrede prava na pravično suđenje. I zahtjev za reviziju i ustavna žalba su odbijeni, čime su se stekli zakonski uslovi za obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava.

  •  Sud u Strazburu prihvata našu predstavku i utvrđuje činjenično stanje u kojem se, pored činjenica kako se događaj odigrao i koje su njegove posljedice bile, konstatuje da je predškolska ustanova dječaku isplatila 2.100 evra u dinarskoj protivvrijednosti, kao i da mu je isti iznos na ime nematerijalne štete, isplatio nadležni domaći sud. Vidjevši da je predstavka prihvaćena, država nam je ponudila poravnanje, odnosno da nam na ime nematerijalne štete isplati 7.500 evra s tim da će iznos biti umanjen za onoliko koliko je dječaku već isplaćeno po osnovu naknade nematerijalne štete. Uz ovih 7.500 eura, državno pravobranilaštvo nudi i da mu se posebno isplati 500 evra na ime sudskih troškova – navodi zastupnik mučenog djeteta.

Roditelji na prijedlog advokata prihvataju ponuđeno poravnanje i potpisuju ga.

  • Prema jednostavnoj računici, država treba da isplati oko 3.300 evra, odnosno 7.500 minus dva puta po 2.100 koliko mu je do tada isplaćeno. Međutim, država mu uplaćuje ‘samo’ 2.367 eura – kaže Biljić.

Utvrđujući kako je došlo do umanjenja isplaćenog iznosa za 1.000 eura, zastupnik dječaka saznaje da je državno pravobranilaštvo, prije isplate, od PU ‘Dječji dani’ tražilo informaciju koliko je novca ona uplatila dječaku i da su im oni odgovorili da je riječ o 3.500, a ne o 2.100 eura.

  • U tih 3.500 eura oni su uračunali troškove postupka koji su djetetu refundirani na ime advokatskih troškova i plaćene sudske takse i nemaju nikakve veze s naknadom nematerijalne štete, zatim troškove na ime kamate zato što su kasnili sa izvršenjem presude, a potom i troškove izvršnog postupka. Da je Srbija pravna država, tu razliku za koju je dječak uskraćen, trebalo bi da plate ljudi iz predškolske ustanove jer su oni doveli do postupka. Ovo je, koliko je meni poznato, prva presuda koju Srbija nije izvršila – zaključuje punomoćnik maltretiranog djeteta.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ŽIVOT NIKAD DO KRAJA ISPRIČANA PRIČA: NOVINARKA ANISA MAHMUTOVIĆ NAKON 26...

0
- I ja, i moja majka, i cijela porodica znali smo da je moj otac, prije agresije bio oženjen Ruskinjom Olgom i da je sa njom dobio sina Miralema koji se u junu 1991. godine rodio u bolnici u Zvorniku".