SMIJU LI FIRME ILI AGENCIJE GRAĐANIMA BIH SLATI SMS PORUKE SA SVOJIM PONUDAMA I KAKO TO ZAUSTAVITI

Mnogi građani Bosne i Hercegovine vjerovatno su nekada zaprilili SMS poruku sa određenom marketinškom ponudom, te su se sigurno zapitali kako je njihov kontakt dospio na listu onih koji primaju takve poruke, te da li neko ima pravo da ih na taj način kontaktira.

Pixabay

Direktni marketing jedan je od načina na koji firme i kompanije dolaze do potencijalnih klijenata, što mnogima izuzetno smeta, te većina ljudi ne zna kako da spriječi dolazak uznemirujućih poruka.

Pravno, agenicije imaju pravo poslati marketinšku poruku, a kako i na koji način se to može spriječiti, objasnio je Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, piše Faktor.ba.

Prema njegovim riječima, ako se nečiji broj telefona nalazi u javnom imeniku ili je javno dostupan na nekom drugom mjestu, onda agencija ili firma koja se bavi direktnim marketingom toj osobi imaju pravo poslati SMS poruku.

  • Međutim, ako im nakon prve SMS poruke vlasnik telefonskog broja kaže da više ne želi da mu se obraćaju niti da ga kontaktiraju, onda firma ili agencija nema pravo da to više čini. Ako ta osoba ponovo, nakon što je naglasila da ne želi, zaprimi marketinški sadržaj putem kontak telefona, onda firma koja radi ditektni marketing to radi nezakonito i građani nam se u takvoj situaciji mogu obratiti – kazao je Kovačević.

Naglasio je da to što je nečiji broj telefona javan ne znači da putem njega vlasnika broja bilo ko smije uznemiravati.

  • Imali smo takvih prigovora građana i uspješno postupamo po njima. Nakon što građani Agenciji upute prigovor da neko zloupotrebljava njihov broj telefona u svrhu direktnog marketinga, onda taj neko mora da dokaže odakle mu broj. U slučaju da građanin ispuni neki anketni listić ili nešto slično, gdje ostavi svoj kontakt telefon, te informacije se ni u kojem slučaju ne smiju dalje prosljeđivati, prodavati ili koristiti u svrhu za koju nisu namijenjene – objasnio je.

Dodao je kako su principi obrade ličnih podataka takvi da se oni moradju obrađivati zakonito i pravedno, te samo u svrhu u koju su prikupljeni.

  • Ako ste svoje lične podatke dali, naprimjer, za određeni ugovor sa bankom, onda se oni mogu koristiti samo za tu svrhu i nikako drugačije, te obrađivati samo u mjeri u kojoj su potrebni – naglasio je Kovačević, objasnivši kako se građanima, kada sklapaju određeni ugovor, mogu tražiti podaci, ali samo onaj minimum njih koji je za taj ugovor potreban.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.