Prstenovi su dom brojnim ledenim fragmentima i prekriveni slojem kozmičke prašine. Njihova tačna starost ostaje predmet rasprave, iako nedavna istraživanja tvrde da su relativno novopridošli na kozmičku scenu
Godine 1610. Galileo Galilei, poznat kao pionir moderne astronomije, prvi put je ugledao veličanstvene prstenove Saturna. Njegova početna promatranja kroz rani, primitivni teleskop navela su ga da opiše ove nebeske karakteristike kao “slične ušima”. Sada, vjekovima kasnije, čuda Saturnovih prstenova dostupna su svakome opremljenom osnovnom astronomskom opremom.
No, ova veličanstveni prizor ima datum isteka koji je postavljen za 2025. godinu – kada će Saturnovi prstenovi nestati iz vida, ne samo jednom, već dva puta. Sastavljena od sedam različitih prstenova, ova kozmička pojava vjeruje se da je nastala od ostataka kometa, asteroida i mjeseci koji su se previše približili Saturnu i bili smrvljeni planetinom ogromnom gravitacionom privlačnošću.
Prstenovi su također dom brojnim ledenim fragmentima i prekriveni slojem kozmičke prašine. Njihova tačna starost ostaje predmet rasprave, iako nedavna istraživanja tvrde da su relativno novopridošli na kozmičku scenu, možda su se formirali prije samo 400 miliona godina – što ih čini mlađim od desetog Saturnovog vlastitog vijeka, piše earth.com.
Međutim, ovo spektakl je samo prolazni kozmički događaj. Dok Saturn prati svoj orbitalni ples od 29,5 godina, postupno će se nagnuti, ponovno prikazujući drugu stranu svojih prstenova, dosežući vrhunac prikaza 2032. godine. Prednost ove nebeske nagnutosti je poboljšana vidljivost Saturnovih mjeseci.
