SOLAK ZA HAYAT: MIGRANTI VIŠE NISU HUMANITARNO PITANJE, NEGO PITANJE SIGURNOSTI

Među onima kojih se sjetimo uglavnom tek kad je teško su pripadnici Civilne zaštite. Nema nevolje, prirodne nesreće, bilo kakve nesreće u kojoj se ne stave na raspolaganje ili čak ne preduzmu inicijativu. Tako je i ovoga puta.

Piše: Edina Bakić

Kako Civilna zaštita može pomoći da se smanji širenje koronavirusa pitali  smo danas u našem studiju direktora civilne zaštite Federacije Fahrudina Solaka.

Gospodine Solak, ako se ne varam jutros ste imali sastanak s predstavnicima zdravstvenih ustanova federacije i dobili najnovije informacije. Šta je na sastanku izneseno, kakva je situacvija?

  • Razgovarali smo o tome gdje u slučaju potrebe možemo praviti karantene, ali i finansijama. Naši građani iz BiH su zarobljeni na mnoštvu punktova u Italiji.

Koji su vaši resursi s kojima druge službe sada mogu računati, šta ćete konkretno raditi?

  •  Federalna uprava ima cijeli sistem borbe protiv zaraznih bolesti. Oprema koju smo imali već je stavljena u funkciju u Kliničkim centrima, svakako će se koristiti i u slučaju karantena. Mi smo imali jutros info od Ministarstva zdravstva Federacije, gdje nam je saopćeno kada mi preuzimamo aktivnosti.

Nijedna služba ne može sama, ovo je globalni problem, a virusi ne znaju za granice – da li ste već stupili u kontakt s civilnom zaštitom entiteta RS?

  • Imali smo sastanak. Naravno da ćemo zajedno raditi na ovom problemu, jedni drugima šaljemo bitne stvari, dobili smo danas otvorene linije od njih. To se kontunirano radi na nivou Civilnih zaštita ali mislim da to dobro rade i Ministarstva zdravstva. Mjere i preporuke se moraju poštivati, nekada su rigorozne kao što je zatvaranje fakulteta i škola. Prije svega trebamo biti odgovorni.
  • Mnoštvo je tu izazova, i trebate u jednom trenutku smjestiti odjednom nekoliko stotina ljudi. Već od sutra ćemo tražiti odgovarajuće kapacitete za smještaj, na nivou kantona i općina.

Jučer je predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine gospodin Zvizdić kazao da bi ministartvo civilnih poslova moralo da se stavi na čelo procesa prevencije pširenja bolesti. Mislite li da će se ovoga puta politika zaista ostavioti po strani i koliko bi za operativno djelovanje značajno bilo da imamo isntituciju na čelu zajedničkog državbnog tima?

  • Kroz Ministarstvo sigurnosti postoji tijelo za rješvanje materijalnih dobara. Dosada se tijelo nije aktiviralo nikad, ali ako bude potrebe valjda će se aktivirati.
Hayat

Svi nadležni upozoravaju na to da treba smanjiti kretanje, kontakte i putovanja. Mi znamo da se trentno suočavamo sa sve većim brojem migranata i izbjeglica u našoj zemlji. Treba biti do kraja pošten i iskren i reći da tamo gdje su migranti nema potvrđenih slučajeva koronavirusa, turska u kojoj su milioni migranata priejavila tek jedan poziotivan i to sinoć. Ipak, mogu li ova dva problema pojačati jedan drugog s obzirom da se dešavaju i isto vrijeme?

  • Naravno, pogotovo što nemate kontrolu ulaska na granicama. Tu su vrlo izloženi zdravstveni radnici koji im pružaju njegu, i tu je izložena masa ljudi. Veliki broj tako ulazi nekontrolisano, i to je izazov.

Jutros je prma naredbi ministartva sigurnosti Bosne i hercegovine iz Tuzle sa autobuske stanice premejšten 491 migrant u Sarajevo, tačnije u privremeni cenatr u Blažuju. Ovi migranti i izbjeglice su na stanici bili gotovo godinu. Premještanje je protekao bez problema.

Gospodine Solak, vi ste šef kriznog štaba za Migracije. Zašto se do juros dozvoljavalo da stranci, neki bolesni, povrijeđeni, borave na otvorenom, u centru jednog grada. Nije li ovakva odluka mogla biti donesena prije?

  • Vidite svi trebaju da snose teret migracija, mi smo pokušavali da im nađemo smještaj u Tuzli, a svi se ponašaju samo nosite ih odavde, jer nije pošteno da samo Sarajevo bude centar migracija. Mi smo to u više navrata rekli, u Općini Hadžići i Trnovo ljudi žive, i boje se naravno. Mislim da je Kanton Tuzla i grad trebao naći smještaj i obezbijediti im uslove. Sve sredine moraju ravnomjerno podnijeti teret migracija. Ovo više nije humanitarno pitanje, nego pitanje sigurnosti.
Hayat

Naša ekipa je jučer bila u Tuzli, tamošnji policajci su kazali da je u zadnjih sedam dana bilo više krivičnih djela koja su počinili migranti nego u toku cijele prošle godine koliko su na stanici. O čemu nam to govori, postaje li ova kriza više sigurnosna nego humanitarna u odnosu na raniji period?

  • Nema to veze s vremenom, i to je borba za goli opstanak, i ovdje dolaze radno – sposobni ljudi. Tu nemate iznemoglih i stari, i to je sigurno borba za opstanak, i kontinuirano se dešava. Pitanje je zašto se nama uvijek vraćaju, i ministar Fahrudin Radončić je o tome dosta pričao, ali eto radi se na povećanju broja graničara, koji će nadam se proći obuku.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE