SRAMNA PRESUDA PRAVOSUĐA: KAZNA ZA SILOVANJE DJETETA ISTA KAO ZA KRAĐU AUTA

Presuda od godinu dana zatvora Gradimiru I. (65) iz Leskovca, koji je pune dvije godine najgrublje seksualno zlostavljao djevojčicu (11) tjerajući je, između ostalog, i na oralni seks, više je nego skandalozna jer je takva kazna predviđena zakonom za, recimo, krađu automobila. I to ona najmanja.

Još gore je što ovo nije samo presuda Osnovnog suda, već su je potvrdili i Viši sud u Leskovcu i Apelacioni sud u Nišu.

Ko je napravio ovaj sramni propust prilikom izricanja presude Gradimiru I., čovjeku koji je dvije godine primoravao djevojčicu (11) da ga oralno zadovoljava? Na osnovu obrazloženja presude, može se zaključiti da su zakazali svi. I Osnovno tužilaštvo u Leskovcu, koje je prvo pogrešno okvalifikovalo djelo kao nedozvoljene polne radnje umjesto odbljube djeteta i predložilo ovu skandaloznu kaznu, i Osnovni sud u ovom gradu koji je potvrdio optužnicu i izrekao presudu, i Viši sud u Leskovcu i Apelacioni u Nišu koji su kaznu potvrdili.

Sagovornici Blica, eminentni pravnici saglasni su u jednom: kazna koja je Gradimiru izrečena morala je da bude mnogo veća.

  • Bez obzira na to da li je krivično djelo u ovom slučaju kvalifikovano kao nedozvoljene spolne radnje nad djetetom ili eventualno obljuba nad djetetom, s obzirom na to da je seksualno zlostavljanje trajalo dvije godine, što znači da je svaka preduzeta radnja okrivljenog sama po sebi predstavljala krivično djelo, odluka suda je skandalozna niska – kaže za Blic advokatica Maja Atanasković.

Ona ukazuje da je kazna zatvora na granici zakonskog minimuma propisanog za krivično djelo koje se okrivljenom stavljalo na teret, što znači da je Gradimir osuđen kao da je samo jednom seksualno zlostavljao djevojčicu, a on je to radio pune dvije godine.

Kvalifikacija djela

  • To znači da je on aboliran za ostala djela. Sud je morao da uzme u obzir da je on to više puta uradio djevojčici – ističe Atanasković.

Njena koleginica Marija Petrović iz Centra za prava djeteta kaže da se na osnovu informacija dostupnih o ovom predmetu mogu postaviti najmanje dva ozbiljna pitanja.

  • Prvo je kvalifikacija ovog djela. Tu možemo pretpostaviti da je tužilaštvo smatralo da nema dovoljno dokaza za krivično djelo obljuba nad djetetom gdje je minimalna zaprijećena kazna od pet godina. To je neuporedivo ozbiljnije od onog djela za koje je on osuđen, a u pitanju su nedozvoljene polne radnje gdje je maksimalna kazna pet godina. Postavlja se pitanje zbog čega se tužilaštvo opredijelilo da predloži kaznu od godinu dana, imajući u vidu sve okolnosti slučaja, kontinuitet, uzrast djeteta, okolnost da se radilo o čovjeku koji je redovono dolazio u kuću u kojoj je dijete živjelo – pita se Petrović.

Kako dodaje, sudu nisu bile vezane ruke, on je mogao da izrekne kaznu veću od predložene, međutim, manevarski prostor je bio sužen imajući u vidu sudsku praksu.

Kaznena politika

  • U Krivičnom zakoniku mora da postoji veći raspon kazni, ali je na tužilaštvu i sudu da je precizno odrede. Nije toliki problem u visini zaprijećenih kazni, već u kaznenoj politici, odnosno kaznama koje se izriču, a koje su veoma niske. A jedan od primjera za to jeste ovaj slučaj. Mi ne znamo da li je mogla da se uradi druga kvalifikacija djela, ali je sigurno mogla da se traži veća kazna – ističe Petrović.

Svrha kažnjavanja, prema Krivičnom zakoniku, jeste da se učinilac, u ovom slučaju pedofil, spriječi da čini krivična djela, ali i da se utiče na to da ubuduće ne čini ili ponavlja zločine. Gradimir I. kažnjen je samo sa godinu dana zatvora za nešto što je radio duplo duže i to nad nedužnim djetetom.

Lazar Lazović, tužilac i potpredsjednik Udruženja sudija i tužilaca Srbije, kaže da se postavlja pitanje da li je ovakvom presudom postignuta svrha kažnjavanja.

Svrha kažnjavanja

  • Svrha kažnjavanja prema Krivičnom zakoniku jeste sprečavanje učinioca da čini krivična djela i uticanje na njega da ubuduće ne čini krivična djela, uticanje na druge ljude da ne čine krivična djela, kao i izražavanje društvene osude, jačanje morala i učvršćivanje obaveze poštovanja zakona. Od posljednjih izmena Krivičnog zakonika to je i ostvarivanje pravednosti i srazmjernosti između učinjenog djela i težine sankcije. Budući da nismo upoznati sa pojedinostima ovog slučaja, konkretne razloge presude ne možemo komentarisati niti ulaziti u slobodnu ocijenu dokaza i olakšavajuće i otežavajuće okolnosti koje je sud imao u vidu, ali se čini da u konkretnom slučaju ovakva presuda ne izražava na odgovarajući način društvenu osudu za konkretno krivično djelo niti učvršćivanje obaveze poštovanja zakona – kaže Lazović.

Zaštita djece

On ističe da sudije i tužioci iz Udruženja čiji je član smatraju da će izmijenjeni Krivični zakonik primjenom načela pravednosti i srazmernosti dovesti do toga da se u budućnosti ovakva ponašanja strože sankcionišu.

  • UST je podržalo pooštravanje kaznene politike, oštrije sankcionisanje višestrukih povratnika i uvođenje načela pravednosti i srazmernosti između učinjenog djela i težine sankcije jer smatramo da će ovim izmenama zaštita djece, naročito kada se radi o krivičnim djelima protiv polnih sloboda, biti adekvatnija i da će izuzetno stroge kazne odvratiti eventualne učinioce od namere da naškode nedužnoj djeci, što smatramo primarnim ciljem pooštravanja kaznene politike – naglašava on.

Ministaka pravde Srbije Nela Kuburović rekla je da ni ovaj put neće komentarisati sudsku presudu, ali…

  • Pravosudni organi moraju posebnu pažnju da posvete slučajevima u kojima su djeca oštećena i žrtve seksualnog zlostavljanja. Zato zakon propisuje minimalne i maksimalne kazne, kako bi se strože kaznili oni koji su na bilo koji način, posebno kada su u pitanju nedozvoljene polne radnje, pričinili zlo našoj djeci – istakla je ministarka pravde.

Vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog kasacionog suda Dragomir Milojević navodi za Blic da konkretan slučaj ne može da komentariše bez uvida u presudu, ali ističe da pojedine sudije misle da ne mogu izricati kaznu veću od one koju tužilac predloži.

  • Lično se ne slažem sa takvim mišljenjem, ali se sudije prilikom izricanja presude kreću u okviru prijedloga tužioca. Ukoliko sud izrekne kaznu veću od predložene, postoji mišljenje da je sud napravio povredu u postupku, te se presuda može poništiti. S tim se ne slažem jer je sud taj koji sudi i ne bi trebalo da bude vezan prijedlogom tužioca – kaže Milojević.

Kome se izriču kazne od godinu dana?

  • Za tešku krađu (obijanje stanova, krađa vozila) od jedne godine do osam godina
  • Za utaju preko 450.000 dinara od šest mjeseci do pet godina
  • Onaj ko neovlašćeno drži manju količinu droge do tri godine

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE