SRBIJU ZBOG OVOGA NE MOŽE OPRATI STOTINU VODA: ŠTA SE DOGODILO S BOŠNJACIMA KOJI SU NAKON PADA SREBRENICE SPAS POTRAŽILI S DRUGE STRANE DRINE

O zločinima koji nisu procesuirani i zločincima koji nisu kažnjeni i uživaju na slobodi mogli bi se napisati romani. Sve dok se ne suočimo s vlastitom prošlosti ne treba očekivati da će doći do pomirenja među narodima.

U nastavku priča o tragičnoj sudbini bošnjačkih civila koji su nakon pada Srebrenice spas pokušali naći u susjednoj Srbiji.

Kada je nakon pada Srebrenice, između 31. jula i 25. oktobra 1995., u Srbiju sa područja Žepe prešlo oko 800 Bošnjaka, dočekali su ih granični bataljoni Vojske Jugoslavije i pripadnici Posebne jedinice policije, koji su ih odveli u logore Šljivovica i Mitrovo Polje.

Pogledajte video OVDJE.

Zatočenici su bili prebijeni, držani u nehigijenskim uvjetima, izgladnjivani i psihički maltretirani. Za zatvaranje i torturu Bošnjaka nikada niko nije procesuiran, a glavni isljednici u tim logorima, Radisav Ojdanić i Vladimir Milićević, danas su u penziji.

Prva i jedina presuda kojom se potvrđuje da su logori za Bošnjake postojali u Srbiji donijeta je 2013. godine kada je Mujo Vatreš, koji je u tim logorima proveo šest meseci i izgubio 50 kilograma, dobio novčanu nadoknadu od 500.000 dinara.

Prisilne mobilizacije

Građane u Srbiji su između 1993. i 1995. godine prisilno mobilizirale Vojska Jugoslavije i policija Srbije. Na udaru su posebno bile izbjeglice iz Hrvatske i BiH, pa je u junu 1995. godine između dvije i četiri hiljade osoba odvedeno najprije u policijske stanice, potom u sabirne centre, a zatim na ratišta u BiH i Hrvatskoj.

Pogledajte video OVDJE.

Jedan od najozloglašenijih kampova za prisilno mobiliziranje bio je Nastavni centar Srpske dobrovoljačke garde (SDG) u Erdutu, pod komandom ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana. MUP Srbije je SDG-u predao 5.000 izbjeglica, koje su bile izložene poniženjima, psihičkom i fizičkom maltretiranju. Arkan nije odgovarao za to krivično djelo, ali da je pred Haškim tribunalom optužen za ratni zločin u Sanskom Mostu, no nije doživio da ga se sudski procesuira.

U sprezi s JNA nerijetko je djelovalo više od 50 paravojnih jedinica, kao što su Arkanova Srpska dobrovoljačka garda, Škorpioni i Knindže, koje su počinile ratne zločine, piše Slobodna-bosna.ba. Tako je u aprilu 1992. godine JNA najprije opkolila Bijeljinu, a potom su, dok su srpske snage preuzimale vlast, pripadnici srpskih paravojnih snaga u tom gradu ubili najmanje 48 civila.

Pripadnici paravojnih jedinica su zbog ratnih zločina procesuirani pred sudovima u Beogradu, a vođa Knindži, Dragan Vasiljković poznatiji kao Kapetan Dragan, koji je u Hrvatskoj osuđen na 13 godina zatvora, odslužio je kaznu i namjerava se kandidirati na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE