ŠTA JE EFIKASNIJE: SPONTANI ILI KONTROLISANI SMIJEH

Tim istraživača sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) nedavno je u žurnalu Current Bilology objavio rezultate istraživanja o uticaju nasnimljenog ljudskog smijeha kao reakciji na vic ili šalu.

Naime, 72 volontera je slušalo ukupno 40 viceva sa nasnimljenim smijehom na kraju, nakon poente. Glavni zaključak je jednostavan – svi učesnici u studiji usaglasili su se da su vicevi smješniji kada se na kraju čuje nasnimljen smijeh publike, pogotovo onaj koji je spontan.

  • Smijeh utiče na to koliko nam je neki vic smiješan i mislim da je to zato što smijeh predstavlja veoma važan signal za ljude. (Pomoću smijeha) dobijate informaciju ne samo da je nešto smiješno već i da je OK da se smijete – kaže Sofi Skot, profesorka kognitivne neuronauke i vođa tima sa UCL-a.

Tim profesorke Skot je, pretražujući internet, napravio listu od 40 loših viceva i zamolio poznatog stendap komičara Bena fan der Veldea da ih pročita volonterima. Namjerno su izabrali loše fore – uz nasnimljen smijeh na kraju, bilo je šansi da bi se bar neko iz publike nasmijao. Potom su vicevi – ali bez smijeha na kraju – ispričani grupi od 20 studenata, koji su ih onda ocijenili na skali od 1 (nije smešno) do 7 (presmiješno). Njihove ocjene kretale su se od 1,5 do 3,75.

Nakon studenata, na red je došla i eksperimentalna grupa od ukupno 72 odraslih (24 sa autizmom), kojima su pušteni vicevi ali sa obaveznim nasnimljenim smijehom na kraju. U nekim slučajevima smijeh je bio potpuno spontan, a u nekim lažiran ili kontrolisan. Eksperimentalna grupa je takođe morala da ocjenjuje viceve ocjenama od 1 do 7. Profesorka Skot i njene kolege kažu da je nasnimljeni smijeh – bilo spontani, bilo lažirani – doprinio povećanju prosječnih ocjena koje su dobili vicevi. I zdrave i osobe sa autizmom bolje su reagovale na spontani nego na kontrolisani smijeh: spontani smijeh je „podizao“ svaku ocjenu za 15 do 20 %, a kontrolisani za oko 10 %, stoji u studiji.

Dok su prethodne studije pokazivale da se smijeh često drugačije procesuira kod osoba sa autizmom, u studiji profesorke Skot jedina razlika među zdravim i učesnicima sa autizmom je u tome što su ovi drugi svih 40 viceva ocijenili kao smješnije kada im se nakon poente doda nasnimljeni smijeh. Jedno od objašnjenja može da bude i to što su tzv. neurotipični odrasli smatrali šale previše detinjastim i nezanimljivim da bi ih toliko visoko vrednovali, tvrdi tim sa UCL-a.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE