ŠTA JE IVO ANDRIĆ URADIO S NOVCEM OD NOBELOVE NAGRADE ZA ROMAN ‘NA DRINI ĆUPRIJA’?

Ivo Andrić je bio prvi čovjek sa prostora bivše Jugoslavije koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost, a nagradu koju je dobio odlučio je pokloniti za unaprjeđenje bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.

U pismu koje je 17. maja 1962. godine uputio Savjetu za kulturu Bosne i Hercegovine Andrić je napisao:

  • Želim da obavijestim Savjet za kulturu NR Bosne i Hercegovine da sam odlučio da Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini poklonim 50 posto iznosa primljenog na ime Nobelove nagrade. Moja je želja da se ova sredstva upotrijebe za unaprjeđenje narodnih biblioteka na području Bosne i Hercegovine.

Nekoliko godina kasnije Andrić je poklonio i ostatak novca za unaprjeđenje bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.

Često ga citiramo na društvenim mrežama, a preveden je na 43 jezika.

Preminuo je 13. marta 1975. godine u Beogradu gdje je proveo najveći dio života i stvarao najznačajnija djela.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PRIJE 28 GODINA POČINJEN JE MASAKR NA IGRALIŠTU U SREBRENICI: OVO...

0
Povodom 12. aprila, godišnjice sjećanja na masakr na igralištu nad djecom i omladinom Srebrenice (12.04.1993.), Memorijalni centar Srebrenica predstavlja svjedočenje Mevludina Hrnjića, koji je ovaj masakr preživio.