Od 206 država svijeta, 159 je republika. 42 su formalno monarhije, a većina ih suštinski ima republičko uređenje. Ima i onih koje u nazivu imaju riječ “republika”, ali to nisu. Nisu čak ni države, kao što je to slučaj s jednom administrativnom jedinicom u Bosni i Hercegovini.
Sam naziv „republika“ dolazi od latinskog izraza „res publika“, što znači „opće dobro“. Vlast u republici pripada narodu, izborima i podijeljena je na izvršnu, sudsku i zakonodavnu.
Gotovo sve najveće, najbogatije i najnaprednije države svijeta su republike: Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Francuska, Italija, Turska… I sve susjedne države Bosne i Hercegovine su republike: Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija, Makedonija…
Zašto je onda problem da i Bosna i Hercegovina bude republika?
Republika je uspostavljena na načelima jednakosti i pluralizma. Ona tako smeta onima koji ne žele jednakost i ne vole različitosti.
Machiavelli je govorio da je za republiku važna svijest o dužnosti prema državi i poštivanju zakona. Republika zato smeta onima koji ne osjećaju ljudsku svijest i obavezu prema vlastitoj zemlji i žele biti iznad zakona.
Poznati svjetski filozofi Jean-Jacques Rousseau i Kant kažu da se republika temelji na ideji opće volje koja nadilazi pojedinačnu volju i sebične interese. Republika zato smeta onima onima koji se naslanjaju na fašističke, ksenofobične misli, aparthejdsku praksu i sebične interese.
Vrijedi citirati i druge najveće mislioce koje je ovaj svijet imao pa možda nešto od njihovih misli dopre do glava onih koji su zarobljeni vjekovima daleko u prošlosti i u nju žele zarobiti i druge.
- Država postoji u korist dobrog života građana, a ne samo u korist života“, tako je zapisao Aristotel. U Bosni i Hercegovini su svi saglasni, bez obzira na naciju, religiju ili dio zemlje u kojem žive, da zaslužuju bolji život. Oni koji su protiv države, protiv su i boljeg života. „Protiv javnog neprijatelja u državi svaki građanin treba biti vojnik, inače nam prijeti prevrat i anarhija – rekao je Leibniz.
Neki će ovih dana „po pamet“ u druge zemlje i iz njih će napadati svoju. Za takve je Stendhal napisao: „Ne znam tačno da li se u životu mogu voljeti dvije žene, ali sam siguran da se ne mogu voljeti dvije domovine.“
Možda najpametniji čovjek koji je hodio kuglom zemaljskom i jedan od najvećih fizičara svih vremena rekao je da je „politika teža od fizike“. Tako je nekim političarima uspjelo da i u republici vide nešto loše i ružno, uspijeva im i da druge uvjeravaju kako ne trebaju vjerovati vlastitim očima i stomacima već njima. Teško je to. Teže je samo onima koji zbog toga imaju težak život, nalik onome od prije nekoliko vjekova, iz doba feudalizma i mitova.
