ŠTA NAS ZAGLUPLJUJE? ČIPS, SMOKI, HAMBURGERI I PLAČ U DJETINJSTVU TRAJNO UNIŠTAVAJU MOZAK!

Ako nekome kažete da ga prehrana ili neke navike čine debljima, samo će slegnuti ramenima. No kažete li mu da ga neke navike čine glupljim, pripremite se na svađu. Ipak, znanost ima dokaze. Istraživanja su pokazala da:

Ilustracija

Ako ste ikada putovali s jednog kontinenta na drugi znate kako izgleda kada imate jet lag – u 3 sata ujutro možete biti i više nego budni, a u popodnevnim satima jednostavno više ne možete držati oči otvorene jer je vaš unutarnji sat još uvijek u drugoj vremenskoj zoni.


Iako će vam se tijelo kroz nekoliko dana oporaviti i prilagoditi, vaš mozak će, prema studiji provedenoj na Sveučilištu Berkeley na Kaliforniji, pretrpjeti trajnu štetu. Studija je provedena na grupi hrčaka koji su bili podvrgnuti šestosatnim smjenama, ekvivalentu vremenskom pomaku New York-Pariz.

Nakon nekoliko sedmica ti su hrčci imali poteškoća u učenju i nisu mogli proći testove na kojima su drugi hrčci briljirali. To bi se možda dalo objasniti i umorom, no iznenađujući dio je da su i mjesec dana nakon toga bili gluplji u usporedbi s drugim hrčcima.

Kostantno ‘resetiranje’ njihova unutarnjeg sata je promijenilo anatomiju njihova mozga – njihov hipokampus je imao samo 50 posto živčanih stanica u odnosu na ostale hrčke, što je utjecalo na njihovu memoriju i sposobnost učenja.

A to definitivno nije bilo zbog pomanjkanja sna jer su ti hrčci imali isti broj sati za spavanje kao i drugi. Jedino što se promijenilo je bilo doba dana kada su spavali.

No, kako znati da to nije problem koji utječe samo na glodavce? Zato jer se isti simptomi javljaju i kod ljudi koji imaju poslove zbog kojih konstantno mijenjaju vremenske zone.

Brza hrana vam uništava mozak

Svi znamo da je ‘junk food’ štetna za naše tijelo, no vjerojatno smo dovoljno pametni da je jedemo umjereno i da nakon toga dovoljno vježbamo. Ili bi bili dovoljno pametni da jedenje takve hrane nije snizilo naš IQ.

Studije su pokazale da što više brze hrane jede dijete u dobi od 3 godine, to je veća vjerojatnost da će imati niži IQ već u dobi od 8 godina. Istovremeno, djeca koja jedu zdravo u dobi od 3 godine, ne samo da su kasnije bila u boljoj formi, već i pametnija.

Djeca čija je prehrana bogata čipsevima, smokijima, krumpirićima, hamburgerima i sličnom hranom, imaju lošije socijalne, kognitivne i bihevioralne vještine, a sve zbog pomanjkanja korisnih masnoća, vitamina i minerala potrebnih da im se mozak pravilno razvija.

Druga je studija pak pokazala kako nas šećer čini glupljima i to bez obzira na to koliko godina imali.

Puno šećera nas usporava, utječe na memoriju i kognitivne sposobnosti jer tijelo postaje sve otpornije na inzulin, koji ne samo da utječe na razinu šećera u krvi već i na način na koji rade naše moždane stanice.

Dobra vijest je da su znanstvenici otkrili i da se hrana bogata omega-3 masnim kiselinama suprotstavlja glupavosti uzrokovanoj prevelikim dozama šećera.

Život u gradu nas čini glupljima

Iako se gradski ljudi često šale na račun ‘seljaka’ u stvari bi trebalo biti obrnuto. Ispada da život u gradu nije samo stresan, već i utječe na inteligenciju.

Znanstvenici vjeruju da su uspjeli dokazati da sam život u modernim gradovima ima utjecaj na mozak. Izveli su eksperiment u kojem je polovica subjekata trebalo hodati kroz gradsku gužvu, a druga polovica kroz park.

Nakon toga su obavili testove i otkrili da oni koji su išli kroz grad imaju lošiju memoriju, da imaju problema s fokusiranjem i koncentracijom te da imaju problema pri učenju. A što je najnevjerojatnije, ti se simptomi javljaju čak i ako samo gledate u fotografije gradske vreve.

Razlog je uglavnom vrlo jednostavan – hod kroz grad je prilično opterećujući za naš mozak jer je pažnja podijeljena na masu stvari.

Čak i kada toga nismo svjesni naš mozak prati sva svijetla, sve zvukove i sve mirise, a istovremeno se pokušava fokusirati na to da jedna noga ide ispred druge i da nas ne pogazi automobil.

Nakon nekog vremena naš je mozak toliko umoran da imamo problema s memorijom i lošu samokontrolu. Znanstvenici smatraju da nas to vjerojatno navodi da impulzivno kupujemo stvari i jedemo brzu hranu.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.