ŠTA SE DEŠAVA U SVIJETU: U NEKIM ZEMLJAMA USKORO SLIJEDE RATOVI ZA PITKU VODU?

Dok su svjetski vođe raspravljale kako se suočiti s rastućom prijetnjom globalnog zatopljenja, bilo je jasno da mnogi od njih nevoljko priznaju da do njega uopće dolazi.

Neki ga sasvim dovode u pitanje, a drugi pragmatično gledaju koliko njihove države ovise o fosilnim energentima i prozivaju najbogatije i najrazvijenije da učine više na smanjenju stakleničkih plinova, kako bi oni morali manje.

No, rasprave i nagađanja, propitivanje činjenica i njihovo poricanje, to je luksuz koji stručnjaci američkog Nacionalnog obavještajnog vijeća (NIC) nemaju na raspolaganju.

Oni su dobili zadaću procijeniti koliko će globalne klimatske promjene utjecati na nacionalnu sigurnost SAD-a, a njihov izvještaj prepun je zastrašujućih procjena predstavljenih tipičnom hladnoćom prekaljenih obavještajaca.

Svijet će se zagrijati mnogo više nego što su svjetske vlade obećale Pariškim sporazumom, a posljedice tog zagrijavanja dovest će do brojnih problema širom svijeta, koji će znatno utjecati na američku nacionalnu sigurnost, ali i stvoriti brojne krize diljem svijeta koje bi mogle dovesti do oružanih sukoba i drugih katastrofalnih posljedica, procjene su stručnjaka NIC-a.

Bitka za resurse

Kako navodi Jutarnji list, NIC je iz svoje poduže analize izvukao tri ključna zaključka. Prvi je da će rastuće temperature dovesti i do rasta geopolitičkih napetosti između svjetskih država. Države će se početi svađati oko toga na kome je najveća odgovornost, tko bi morao djelovati, a ko platiti prijelaz na održive izvore energije.

Države će se sve više nadmetati oko ključnih resursa koji će biti potrebni za razvoj tehnologija za prelazak na čistu energiju – rijetkih metala i drugih minerala potrebnih za izradu baterija, solarnih kolektora, generatora i drugih strojeva.

Drugi je ključni zaključak da će osjetni učinci klimatskih promjena – poplave, suše, požari, uragani i porast razine mora – najvjerovatnije pogoršati potencijalne sukobe u međugraničnim žarišnim tačkama. Stručnjaci predviđaju sukobe oko pitke vode te sukobe zbog sve većih migracija, u kojima će milioni ljudi bježati iz razorenih i nenastanjivih područja.

Postoji i mala opasnost, koja bi mogla sve više rasti kako vrijeme odmiče, da će se pojedine države samostalno upustiti u pokušaje geoinženjeringa – tehnoloških rješenja zamišljenih da bi mijenjala klimu na Zemlji.

Treći je zaključak da će se učinci klimatskih promjena najviše osjetiti u zemljama u razvoju, koje su najmanje osposobljene nositi se s razornim posljedicama. Te posljedice mogu dovesti do nestabilnosti i internih sukoba u tim državama, a iz perspektive SAD-a, to će značiti sve veće zahtjeve za diplomatskom, ekonomskom, humanitarnom i vojnom pomoći.

Analiza u kojoj su sudjelovali stručnjaci i iz naučne i iz obavještajne zajednice, upozorava da svjetske države vrlo vjerovatno neće uspjeti postići ciljeve zadane Pariškim sporazumom – ograničavanje zagrijavanja na samo 1,5 Celzijevih stepeni.

Korištenje nafte trebalo bi se srezati smjesta, a ne pustiti da dosegne vrhunac u sljedećem desetljeću, kao što trenutačno planira većina država. Korištenje prirodnog plina moralo bi dosegnuti vrhunac ovo desetljeće, a ne biti korišteno kao tranzicijski energent do polovice ovog stoljeća.

Osim što su sama obećanja pojedinih država neambiciozna i nedovoljna da bi se zaustavilo globalno zatopljenje, stručnjaci NIC-a procjenjuju i da neki svjetski vođe nude prazna obećanja kako bi prikrili manjak ozbiljnosti kad je riječ o klimatskim promjenama.

Ključni učinak na klimu imat će Kina i Indija, najbrže rastuće države, te prva i četvrta država po količini ispuštanja stakleničkih plinova. SAD i EU, koje drže drugo i treće mjesto na listi, postupno smanjuju svoja ispuštanja, a ona u Kini i Indiji rastu i dalje.

SAD i EU planiraju svoje privrede učiniti ugljično neutralnima najkasnije do 2050., no Kina to planira tek deset godina kasnije, a Indija čak dvadeset godina kasnije. Druge države u razvoju, čiji rast ovisi o jeftinim izvorima energije, sigurno će zahtijevati od bogatijih država da subvencioniraju njihovo korištenje obnovljivih izvora – procjene UN-a govore da će razvijene države morati investirati više od 300 milijardi dolara godišnje u zemlje u razvoju do 2030., samo kako bi se one mogle prilagoditi.

Tenzije na Arktiku

Države koje ovise o izvozu fosilnih goriva vjerojatno će se i dalje opirati brzom prelasku na svijet bez ugljika u strahu od ekonomskih, političkih i geopolitičkih posljedica.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, primjerice, tek je nedavno priznao da klimatske promjene izazivaju i privrednu štetu. Izvoz nafte i plina Rusiji donosi čak 30% državnih prihoda.

DW

Više od 20 svjetskih država dobiva više od polovice svojih prihoda izvozeći fosilna goriva, a većina će imati ozbiljnih problema s diverzifikacijom prihoda zbog ukopanih političkih interesa, raširene korupcije i manjka ekonomskih i pravnih institucija.

Većina se već sad suočava s ozbiljnim nestabilnostima i izazovima, a najviše su pod rizikom Alžir, Čad, Irak i Nigerija, koje bi mogle kolabirati zbog pada cijena goriva.

NIC-ova analiza predviđa i rastuće tenzije na području Arktika, gdje će se države vjerovatno sve agresivnije nadmetati oko ograničenih resursa i pomorskih putova, no drugdje na svijetu moglo bi doći do ozbiljnih sukoba zbog podjele zaliha pitke vode.

Novi migrantski val

Pakistan, primjerice, pri navodnjavanju usjeva ovisi o priljevu vode iz rijeka koje napajaju glečeri u Indiji, a računa i na upozorenja iz Indije o nadolazećim poplavama. Kineska gradnja brane na rijeci Mekong već sad prijeti da će ograničiti dotok vode za poljoprivredu i ribarstvo u nizvodnim državama, Kambodži i Vijetnamu.

Na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, stanje je još osjetljivije. Čak 60% površinskih izvora vode prelazi državne granice i sve države dijele barem jedan podvodni izvor. Nekolicina izvora ranjivi su na ulijevanje morske vode, čak i u slučaju malih porasta razine mora, što dodatno povećava opasnost od sukoba.

Svi će ti problemi s ekstremnim vremenom, nestašicom hrane i vode te s potencijalnim sukobima dovesti do novog globalnog vala migranata, koji će bježati od korumpiranih vlasti, nasilnih sukoba i uništenog okoliša. Pojedine valove vjerojatno će pokretati pojedine vremenske katastrofe, poput poplava, uragana i dugotrajnih suša.

UN-ove procjene govore da bi trebalo uložiti oko 1,8 biliona dolara do 2030. u otpornu infrastrukturu, suhu poljoprivredu, sustave za rano upozoravanje i za upravljanje vodom, kako bi se izbjeglo više od 7 biliona dolara troškova posljedica klimatskih promjena, no svjetski će vođe vjerovatno radije skuplje plaćati vidljive posljedice nego jeftiniju prevenciju.

AA

NIC je identificirao i 11 država te dvije regije koje su posebno ugrožene klimatskim promjenama – države koje nemaju mogućnosti prilagoditi se promjenama, a stručnjaci upozoravaju da bi SAD-u bilo mudro ulagati u sposobnost tih država da se same zaštite, čime bi se uvelike izbjegli rizici za američke interese.

Riječ je o Afganistanu, Burmi, Indiji, Pakistanu, Sjevernoj Koreji, Gvatemali, Haitiju, Hondurasu, Nikaragvi, Kolumbiji i Iraku. Posebno ugrožene regije su središnja Afrika te male otočne državice u Tihom oceanu – ta dva područja predstavljaju najugroženije lokacije na Zemlji.

NIC-ovi stručnjaci ipak ističu da nije sve uklesano u kamenu – iako su sigurni u svoje projekcije rasta globalnih temperatura, te umjereno sigurni u regionalne projekcije intenziteta ekstremnih vremenskih prilika izazvanih klimatskim promjenama, samo su malo do umjereno sigurni u procjene mogućih utjecaja na američku nacionalnu sigurnost. Ta nesigurnost potječe iz brojnih faktora koje je teško predvidjeti, a koji ne ovise samo o klimatskim modelima, nego i o ponašanju ljudi na odgovornim pozicijama u brojnim svjetskim državama.

Analiza ističe i da mnoge procjene padaju u vodu pojavi li se veliki skok u tehnologiji obnovljivih izvora energije ili zarobljavanja ugljičnog dioksida, koji bi omogućio privatnim firmama da masovno počnu primjenjivati tu tehnologiju uz istovremeno smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova – jedan od navedenih primjera razvoj je nuklearne fuzije, potencijalno neograničenog izvora čiste energije.

Ironično, svijet bi mogla spasiti i globalna klimatska katastrofa, koja bi dovela do tolike panike među građanima svjetskih država da bi vlasti morale djelovati, združeno i hitno, te bi vjerojatno stavile razmirice po strani.

Primjer je zaustavljanje ili gašenje Sjevernoatlantske meridijanske obrtajuće struje – ključne morske struje koja sprečava polarne temperature na obalama sjevernog Atlantskog oceana te koja u sebe uvlači velike količine ugljikova dioksida.

Svijet bi, premda je to malo vjerojatno, mogli spasiti i pokušaji geoinženjeringa – masivnih projekata koji bi spustili globalne temperature bez smanjenja stakleničkih plinova, poput lansiranja divovskog sjenila u svemir koje bi zatamnilo sunce i dovelo do zahlađenja.

Kad bi jedna država, u panici zbog utjecaja klimatskih promjena na njezin teritorij, uspješno pokrenula takav projekt, sigurno bi joj se pridružile i druge države.

Skokovi u tehnologiji

Između ostalog, na samom kraju Jutarnji list naveo je da su veliki skokovi u tehnologiji malo vjerojatni. Fuzija je “dva desetljeća daleko” već više od pola stoljeća, a lansiranje sjenila u svemir zahtijevalo bi znatno naprednije tehnologije nego što ih danas imamo na raspolaganju. Svjetske vlade i njihovi građani ne mogu sjediti i mirno čekati da ih spasi čudo u zadnji čas, nego moraju djelovati na vrijeme.

Nažalost, priroda lokalne i globalne politike takva je da će većinu posljedica biti teško izbjeći, a do pravih će napora doći tek kad klimatske katastrofe bude nemoguće ignorirati – u trenutku kad bi već moglo biti i prekasno da se zaustavi najgore.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

BLINKEN UPOZORIO: RUSI ĆE USKORO IZVRŠITI AGRESIJU NA UKRAJINU

0
Američki državni tajnik Entoni Blinken rekao je da bi Rusija u skorije vrijeme mogla pokrenuti novi napad na Ukrajinu.