ŠTA ZNAČE DODIKOVE PRIJETNJE DA ĆE RS RIJEŠITI PITANJE NATO-A I ZAŠTO POMINJE IPAP

- Republika Srpska će povući saglasnost na sporazum o Oružanim snagama BiH i time riješiti pitanje NATO-a ukoliko bošnjačka strana nastavi da insistira na Godišnjem nacionalnom programu za NATO kao uslovu za formiranje Vijeća ministara i na članstvu u ovom savezu. Nigdje u Zakonu o Vijeću ministara ne piše da je ANP uslov za njegovo formiranje. U Republici Srpskoj postoji odlučnost za povlačenje saglasnosti na sporazum o Oružanim snagama BiH - rekao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na današnjem pressu u Istočnom Sarajevu te dodao:

– Nemojte misliti da nemamo odlučnost te vrste i da nemamo konsenzus te vrste. Smatrali smo da treba da damo prioritet europskom putu, ali pošto ste to spriječili, a hoćete NATO, sad ćemo se usmjeriti na tu vrstu teme pa ćete onda vidjeti kako to izgleda.

On je rekao da je prije današnje vanredne sjednice Predsjedništva BiH na sastanku sa članovima Predsjedništva bio zamjenik načelnika Štaba vrhovne komande Savezničkih snaga za Evropu i komandant Misije Althea Olivier Rittimann, koji je rekao da je pravo o integraciji pravo BiH i da on nije došao da se bavi tim pitanjem, a da su predsjedavajući Željko Komšić i član Šefik Džaferović upravo otvarali samo to pitanje, prenosi Faktor.

– Rekao sam Rittimannu da sam saglasan da Althea ostane u BiH, da zajedno radimo na miru, da predstavnici Oružanih snaga BiH učestvuju u međunarodnim mirovnim misijama i da BiH zajedno sa NATO-om ima dogovoreni obim vježbi u toku godine, i spreman sam da na kraju godine, kada ističe IPAP, glasam za obnovu tog sporazuma jer to ima i Srbija. Ali, u ovoj zemlji sve se svodi na priču o članstvu. Rekao sam mu i da BiH, ovako kako je konstituisana, veoma teško funkcionira i da je moguće da je “razvali” jedna tema. Zamolio sam ga da to ne bude NATO, kao što izgleda da bi moglo da bude – istakao je Dodik.

Šta je IPAP

Pričom o IPAP-u, Dodik bi da vrati BiH na početak priče o reformi odbrane, tačnije prije uspostave jedinstvenih Oružanih snaga BiH (1. januar 2006. godine).

Individualni akcioni plan partnerstva predstavlja najintenzivniji oblik bilateralne saradnje NATO-a sa zemljama koje nisu članice ovog saveza. Ovaj mehanizam saradnje nastao je 2002. godine na samitu zemalja članica NATO-a u Pragu, s ciljem da se uspostavi saradnja s partnerskim zemljama. Bosna i Hercegovina je 2005. godine zaključila prvi Individualni partnerski program (IPAP) s NATO-om, a riječ je o programu prema kojem jedna zemlja sarađuje sa Sjevernoatlantskim vojnim savezom izvan odbrambenih pitanja.

Individualni partnerski akcioni planovi (IPAP) otvoreni su za zemlje koje imaju političku volju i sposobnost da prodube svoje odnose s NATO-om, bez navedenog cilja da postanu članice organizacije. IPAP treba jasno da odredi ciljeve saradnje i prioritete reforme pojedinačne zemlje partnera i osigura da različiti mehanizmi koji se koriste direktno odgovaraju tim prioritetima. To je partnerski alat koji omogućava NATO-u da pruži fokusirane specifične savjete o reformi odbrane i sigurnosti vezanih za zemlju i, kada je to potrebno, o većoj političkoj i institucionalnoj reformi.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NA VRIJEME PREPOZNAJTE OZBILJNE SIMPTOME: EVO KAKO SE MOŽETE ZARAZITI MIŠIJOM...

0
Mišija groznica je virusna zoonoza i prvenstveno je endemska bolest šumskih mišolikih glodavaca (miševi, voluharice...) poznata kao bolest prirodnih žarišta.