‘STIL ŽIVOTA U ISLAMU’: ISLAMSKA CIVILIZACIJA JE OSTAVILA ZNAČAJAN PEČAT U CIJELOM SVIJETU

Radost okupljanja i dijeljenja znanja i važnih informacija o tradiciji i historiji velike islamske civilizacije motivi su večerašnjeg izdanja emisije „Stil života u islamu“.

Poznato je da je zbog specifičnih opredjeljenja u ukrašavanju tekstova Kur’ana časnog, ali i drugih važnih spisa, kaligrafija jedan od najprepoznatljivijih segmenata ukupne islamske kulture i umjetnosti.

Zbog toga je zadovoljstvo razgovarati s poznatim profesorom Ćazimom Hadžimejlićem, koji je svoje profesionalno istraživanje ukoričio i u knjizi „Islamska umjetnost kaligrafije“, čije dijelove imamo priliku vidjeti i kao dio naše večerašnje scenografije.

  • Hvala za te riječi. Knjiga je obuhvatila kompletan segment islamske kaligrafije, iako je ona poseban i značajan dio ukupne islamske umjetnosti, ona nije izdvojen, nego praćen dio ukupne umjetnosti. Potrebno je, naprimjer, odmah spomenuti i umjetnost iluminacije, umjetnost opreme knjige, islamsku umjetnost uvezivanja knjige, ali i ebru, keramiku, kamen, metal, kožu i sve druge materijale koji su bili korišteni kako bi kaligrafija kao umjetnost mogla biti realizirana. Nadalje, sama kaligrafija imala je mogućnost da kroz različite forme pojača taj umjetnički pristup, poput kaligrafije koja se bavi, naprimjer, čovjekom ili životinjama, poput primjera rode kroz riječ „bismillah“. Bilo je, naravno, pitanja da li je to dozvoljeno, ali se, svakako, radi o umjetničkoj formi koja opet dokazuje da Božija riječ može biti pronađena u svemu stvorenom i u svakoj formi – napomenuo je prof. Hadžimejlić u uvodu o kaligrafskom prostoru i slobodi, ali i namjeni koju kao umjetnosti želi ispuniti.

Profesor Musić, vođen principom da sve što je lijepo i uspješno vrijedi pohvaliti, najprije je poželio uputiti komplimente timu koji priprema i vodi scenografski dio ramazanskog programa.

  • Neovisno da li to znači onome koga želite pohvaliti, činjenica da to želite uraditi dokaz je da je i u vama probuđeno nešto lijepo. Posebno je zadovoljstvo promatrati neke od ovih kaligrafskih rješenja, jer mi je zadovoljstvo biti u društvu s jednim od najpriznatijih kaligrafa ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u svijetu – istakao je profesor Musić i dodao da je moral izuzetno bitan segment islamske civilizacije.
  • Vi znate da je časni Pejgamber došao da upotpuni naš moral. Bez morala mi ne možemo dalje. Sad je upravo profesor Hadžimejlić podsjetio na sam proces stvaranja umjetničkih djela. Temelj na kojima ta umjetnička djela nastaju određuje njihovo trajanje i postojanje kroz vrijeme.

Ja sam se dugo pitao i analizirao kako je moguće da knjige imama Gazalija, koje su napisane prije gotovo 900 godina, i dalje imaju snagu da nas nadahnjuju i inspiriraju, a da veliki i značajni umovi današnjice uz sve iznimno prisutno prethodno znanje i različite istraživačke alate pišu sjajne knjige koje traju, možda, 15 do 20 godina? Nakon toga knjiga bude prevaziđena, iako pišu na sličnu temu.

Razlog je nijet, namjera zašto se to radi. Hazreti Gazali je pisao jer je tražio odgovore za sebe po principu: ja se obraćam svojoj duši, a vi, koji slušate ili čitate, možete uzeti sebi ono što vama treba. To djelo je, dakle, ogoljeno i sklonjeno od nefsa, pa zato uspijeva da postoji“, poentirao je profesor Musić odgovarajući na pitanja kvaliteta trajanja velikih djela u prošlosti i danas.

Zatim je nastavio: „Rijetko možete pronaći velika djela koja su nadvladala vrijeme, a da se u njima ne poštuje moral, što je, naravno, samo moje mišljenje. Naravno, uvijek treba znati da je cilj umjetnosti da nas nadahnjuje i da se mi osjetimo privučeni i identificirani s tim procesom.“

Islamska filozofija je, također, jedan od ključnih temelja islamske civilizacije, a o njenom odnosu s umjetnošću u kontekstu Andaluzije govorio je profesor Rusmir Šadić, koji je odmah na početku istakao da je upravo taj kontekst izuzetno znakovit u oba smisla, i filozofskom i umjetničkom.

  • Pričamo o zenitu te civilizacije i Andaluziji u kojoj se u tom vremenu javio i specifičan krug filozofa i u tom 12. vijeku nam je, naprimjer, donio prvi filozofski roman, ne samo u islamskom svijetu nego uopšte. Njihov rad kreirao je de facto i temelje za ranu modernu evropsku filozofsku misao. Naravno, bio je inspiracija i za brojne naredne generacije u islamskoj filozofiji“, napomenuo je profesor Šadić naglašavajući da su svi ovi autori i procesi demonstrirali snagu islamskog duha i misli tog vremena.
  • Bilo bi dobro da se o tome malo češće govori, jer u tom prostoru ima još puno različitih dimenzija koje ne treba potiskivati. Naša tradicija je u tom smislu vrlo bogata i ona je gajila tu jednu vrstu dijaloga između različitih elemenata naše intelektualne tradicije, pa je u tom smislu filozofija pronašla jedan vrlo prijatan ambijent među muslimanima koji joj je dopuštao da se razvija“, istakao je profesor Šadić, potencirajući i to da se ne smije izgubiti iz vida činjenica da se sve dešava u „prostoru koji je svojevrstan susret kultura, susret civilizacija koje su potom kreirale nove vrijednosti, a koje su opet zadužile nove generacije“.
  • Kaligrafija je važan način umjetničkog izražaja i prostor izuzetnih kreativnih i likovnih mogućnosti”, upoznaje nas profesor Hadžimejlić. „Nekad je postojalo 37 različitih vrsta pisama u kaligrafiji da bi se onda s kufi pismom razvilo ‘šest vrsta’ olovaka. U toj tradiciji i danas postoji zvanična verifikacija kojom se potvrđuje da se osoba osposobila za kaligrafiju tako da može biti učitelj i druge podučavati – upoznao nas je profesor Hadžimejlić s načinom dobivanja saglasnosti, kao što je bio i njegov slučaj, te skrenuo pažnju na još jedan vrijedan kuriozitet u vezi s utjecajem kaligrafije na umjetnost općenito:
  • Stil umjetničkog izražaja i mogućnosti koje kaligrafsko pismo otvara kockastom formom, ali i drugim geometrijskim oblicima i mogućnostima, navodi nas da ih doživimo kao na zapadu poznato apstraktno slikarstvo koje je počelo u 19. vijeku. Kaligrafija je svojim kreativnošću u pisanju ili slikanju riječi napravila taj pristup prije gotovo 1.400 godina. Tu pričamo o liniji, o osjećaju za prostor, o slobodi, pri čemu je autor posvećen tome da što ljepše napiše neki ajet, dakle da što ljepše prenese Božiju riječ – naglašava profesor Hadžimejlić i potvrđuje da i u našoj domovini postoji jedna duboka kulturna baština.
  • Naravno, ne samo kroz kaligrafiju, nego i kroz sve druge vidove umjetnosti Bosna je bila poznata, prepoznata i cijenjena i iako je bila jedna pauza u posljednjih 2.100 godina, eto, sada se polako i vraća – optimistično je poentirao profesor Hadžimejlić u vezi s budućnošću kaligrafije.

Profesor Musić je istakao pravo svakog čovjeka da ispuni povremenu potrebu, da zastane i da razmisli, procijeni šta treba mijenjati ili poboljšati.

  • Treba sebi dozvoliti i promisliti o metodi putovanja prema kraju ovog svijeta. Ja, recimo, kada se družim i čitam djela koja su nastala prije 500, 800 ili hiljadu godina, pokušavam da u njima pronađem nadahnuće za vrijeme u kojem živim. Impresionira me kako su napravili tako impozantna djela da su baš ostala do mog vremena. Trenutno prevodim dijelove jednog tefsira i u njemu sam, naprimjer, našao prekrasan dio u kojem se kaže: ‘Pogledajte primjer pčele. Ona nikad ne radi ono što je zabranjeno. Ona sluša Gospodara. Ona nikad ne slijeće na močvarno tlo, nikad ne napada onoga koji je nije ugrozio i ono što je interesantno za naše vrijeme ona kilometrima putuje od svoje košnice, ali se uvijek vraća.’ Med je lijek za tijelo, a razmišljanje o pčeli lijek za dušu. Dakle, hajde da počnemo razmišljati malo šire. Mi živimo u vremenu kada je ideja najdragocjenije nešto što čovjek može imati, a nema novih ideja bez nadahnuća iz okeana prethodnih”, napomenuo je profesor Musić.

Islam je vjera srednjeg puta, vjera mira, mira u sebi i mira oko sebe, podsjeća nas profesor Šadić i potvrđuje da “islam kod nas, ustvari, pokušava razviti jednu svijest o onome što jeste dragi Bog. Ako postignemo razvoj te svijesti i prihvatimo naredni važni princip islama kao vjere, a to je da činimo dobro, onda ćemo uvijek živjeti svjesni tog prisutnog. S tim u vezi svaka vrsta manifestacije zla koju vidimo oko sebe danas i ako se može vidjeti kao destrukcija života i destrukcija drugosti, ona se, ustvari, manifestuje kao pobuna protiv Boga i iznevjera svega svetog. I mi sada vidimo i svjedočimo da se vraća ono što smo mislili da je u historiji prevaziđeno, da su neke ideologije postale stvar prošlosti, da je element predatorskog identiteta, kojem je naročito bila sklona Evropa, ostao iza nas. Ipak, čini se da smo uvijek u nekoj vrsti iskušenja, izazova, pa i da upravo u toj Evropi ponegdje taj element jača. Ali, iz svega što znamo i čitamo, islam pokušava uspostaviti teologiju tolerancije i sve one tendencije i akcije koje se suprotstavljaju tome jesu iznevjera svijeta kao takvog“, naglasio je profesor Šadić ponovo podsjećajući da je ljepota Andaluzije i njene civilizacije u činjenici da su je zajedno kreirali muslimani, jevreji i kršćani.

  • To je bio prostor ne koegzistencije, nego zajedničkog stvaranja. To je istovremeno i jedini princip na kojem se može stvarati, neka vrsta zajedništva u budućnosti“, istakao je profesor Rusmir Šabić.

Razgovor je obilovao i drugim prekrasnim i poučnim analogijama koje mogu biti inspirativne za naš svakodnevni život, pa cijelo izdanje emisije „Stil života u islamu“ svakako pogledajte OVDJE.

(B.Z.F.)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UN ĆE POKRENUTI APEL ZA 2,8 MILIJARDI DOLARA ZA GAZU I...

0
Ujedinjene nacije (UN) su u utorak objavile da će pokrenuti globalni poziv za donacije u iznosu od 2,8 milijardi dolara za pomoć stanovništvu Pojasa Gaze i Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.