‘STIL ŽIVOTA U ISLAMU’: JEZIK KAO TEMELJ BOGATSTVA KULTURE BOSNE I BOŠNJAKA

Večerašnje izdanje emisije 'Stil života u islamu' bavi se našim korijenima, bogatstvom našeg naslijeđa i tradicije koja se i definiše i manifestuje kroz dragulj naše kulture, naš bosanski jezik.

O značaju, karakteru i bogatstvu bosanskog jezika, razgovarali smo s profesorom Dževadom Jahićem, profesoricom Amirom Turbić-Hadžagić, profesoricom Dženitom Haverić i profesorom Munirom Drkićem.

  • Usmjeren jezik ka državi Bosni i Hercegovini je postulat, ali baš ne bih mogao reći da je obrnuto i da je država Bosna i Hercegovina usmjerena ka jeziku pa tu imamo problema, ali mi kao naučnici, istraživači, profesionalci, vezani smo za naš maternji, bosanski jezik. Drago mi je da, iako je odnos prema našem jeziku imao različite smjene, nekad je bilo malo više, a nekad malo manje interesa, sad se ipak pojačava ukupna svjesnost o značaju našeg maternjeg, dakle, bosanskog jezika. Danas je, dakle, fakat da je jedna od odrednica ukupnog identiteta jednog autohtonog naroda s bogatom tradicijom i historijom njegov bosanski jezik. Rado ovdje potvrđujem da se u mojoj karijeri i načinu na koji se bavim jezikom ne prestajem oduševljavati tim rudnikom bez dna i nepresušnim izvorom znanja o nama samima – poentira profesor Jahić.

„Bošnjaci i bosanski jezik su na određeni način sinonimi, ali ne potpuni, jer, interesantno, prema posljednjem popisu stanovništva, bosanskim jezikom u našoj domovini ne govore samo Bošnjaci“, kaže profesorica Amira Turbić-Hadžagić i dodaje:

  • Ono što je važno jeste da je bosanski jezik standardizovan na štokavskoj osnovici. Ispunio je uslove za svoju standardizaciju, ima rječnik, gramatiku i pravopis, a što je posebno važno, dobio je i svoj kod u Vašingtonskoj biblioteci. Pri Evropskoj uniji je na 27. mjestu popisanih evropskih jezika i bez imalo patetike smatram da trebamo biti ponosni na naš jezik, njegovu historiju, građu i identitet – naglasila je profesorica Turbić-Hadžagić, podsjećajući da smo u srednjovjekovlju u svom jeziku imali čak četiri pisma: grčko, latinsko staroslavensko i starobosansko.

-Vjerujem da je od izuzetne važnosti da dobro razumijemo taj period koji se nastavlja na drugu fazu razvoja bosanskog jezika, o kojem ćemo vjerovatno dodatno pričati i ovdje – podsjetila je profesorica Turbić-Hadžagić.

Suočen s dolaskom Osmanlija i novom vjerom i novim jezikom, taj karakter višejezičnosti je dobio i novi izazov. O tome profesorica Haverić kaže:

  • S dolaskom Osmanlija dolazi i arapski, kao jezik Kur’ana i islama, te turski koji je bio jezik administracije, dakle, zvanični jezik, i perzijski jezik kao jezik lijepe književnosti. Posljedično, težnja je bila da se zna što više jezika, što je značilo prosvjećenje i obrazovanje. Želja je u tom periodu bila da se poznaje i arapski i turski i perzijski, pa smo imali pjesnike, u historiji preko 200 njih koji su pisali na arapskom, osmansko-turskom i perzijskom jeziku. Riječi iz tih jezika i danas predstavljaju značajno naslijeđe naše leksike. Iako oni, naravno, dolaze iz arapskog, postoji, naprimjer, značajan broj perzijskih riječi koje su i danas u upotrebi, poput: abdest, abdesthana, namaz, zatim derviš, hanikah, pir i tako dalje – napomenula je profesorica Hadžagić, navodeći primjere riječi perzijskog porijekla koji su i danas u  svakodnevnoj upotrebi, poput naziva zanimanja i drugih termina, koji su već našli svoje mjesto i u našoj književnosti.

„Važno je potvrditi, dakle, da je ta leksika sastavni dio naše bošnjačke književnosti, a znamo da je književnost vrhunac jednog jezika, njegov najveći nivo“, napomenuo je profesor Jahić, naglašavajući da je tako izbjegla da bude zaboravljena te je postavljena kao najsofisticiraniji oblik našeg jezika.

  • Sve što je čovjek, od njegove nutrine do vanjskih manifestacija, dakle, sve što je čovjek i što je u njemu satkano je u jeziku pa tako i njegova duhovnost – naglasio je profesor Munir Drkić, odgovarajući na pitanje o odnosu jezika i duhovnosti: „Rado se usuđujem istaći da je naš jezik, kada govori ili manifestira duhovnost, vrlo bogat. Moj fokus interesovanja je perzijski jezik koji je prostorno, kako to kažu veliki učenjaci i profesori perzijskog jezika, obuhvatio teritorij od  Šaškara u Kini i  Delhija u Indiji na  istoku do Mostara i Sarajeva na zapadu. Na tom golemom prostoru širile su se ideje specifične pismenosti i putovale kroz čitav islamski svijet uz dvije važne karakteristike – prva je bila neupitna pripadnost islamu kao vjeru, a druga svjesnost o potrebi zadržavanja lokalnih karakteristika. To nije zaobišlo ni našu zemlju pa se tako, pored pisanja na arapskom, turskom i perzijskom, i dalje pisalo na bosanskom jeziku – kaže profesor Drkić i dodatno potencira značaj upravo perzijskog jezika za ukupnu duhovnost naše tradicije.

„Ipak, zbog posebnog pristupa islamu, kroz sufizam je ostavio iznimno jak odnos prema perzijskom jeziku,  posebno u tom segmentu duhovnosti kada su se rado i često iščitavali, prenosili ili komunicirali ti klasici i u Bosni i Hercegovini, prije svih Rumijeva ‘Mesnevija’ i ‘Divan’ hafiza Širazija“, napomenuo je profesor Drkić, posebno poentirajući da je pismenost Bosne i Hercegovine kroz ova tri jezika važna ne samo u posmatranju i izučavanju našeg vlastitog identiteta nego i kao relevantna činjenica za ukupnu geografiju tog velikog islamskog bazena u kojem to stvaralaštvo ima itekako šta ponuditi.

Otome možete više saznati gledajući kompletnu emisiju OVDJE.

(B.Z.F.)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

EU OBEZBIJEDILA 1000 RAČUNARA ZA 15 SREDNJIH STRUČNIH ŠKOLA U BIH

0
Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler prisustvovao je, u Srednjoj ekonomskoj školi u Sarajevu, isporuci 80 novih računara za opremanje informatičkih kabineta u toj školi.

PROPALA INVAZIJA IZRAELA