STIL ŽIVOTA U ISLAMU: MATEMATIČKE VJEROVATNOĆE I DOKAZI POTVRĐUJU DA JE SVEMIR PRECIZNO I SVJESNO DIZAJNIRAN

Večeri nakon iftara prilika su da sa svojim voljenim spomenemo ključne trenutke u danu, ali i da porazgovaramo o velikim i važnim izazovima i problemima s kojima se srećemo u sve bržoj, intenzivnijoj svakodnevnici koju je donijela posljednja generacija važnih tehnoloških iskoraka.

Naravno, izazovi ove savremenosti ne odnose se samo na individualni nego i na društveni, a posebno na tradicijski plan. Stoga večeras u društvu hafiza magistra Ammara Bašića razgovarali smo o načinima i rješenjima koje islam može ponuditi u srazu sa savremenim izazovima kao vjera mira i srednjeg puta.

  • Ovo je apsolutno, izuzetno bitna tema i velika i značajna dimenzija razumijevanja vjere, a to je ispravan odnos i prema ovom svijetu i prema uvjerenju u budući svijet. Ključ je pronaći balans, mjeru, i to je izazov koji vjernika prati njegov cijeli život. On uvijek traži tu mjeru u svim relacijama: u odnosu prema sebi, u odnosu prema okolini i u odnosu prema Gospodaru. Ponekad u tom traženju čak ni iskrena namjera nije dovoljna, ako nije praćena znanjem – naglašava hafiz Bašić, pa kao primjer navodi priču o mladićima koji su se svojim stilom življenja u islamu željeli približiti Poslaniku, s. a. v. s.: „Tako je jedan mladić rekao da će svaki dan postiti, čak i mimo ramazana, kako bi se približio Božijem poslaniku Muhammedu, s. a. v. s., u smislu dobrih djela. Drugi mladić je rekao da će klanjati po čitavu noć, neće spavati, samo će klanjati i u ibadetu provoditi noć, a treći je rekao da se on neće ženiti, da neće formirati porodicu, da će biti asketa.

Kada je ta poruka došla do Muhammeda, s. a. v. s., on je tada rekao jednu svoju veličanstvenu rečenicu: „Ja i postim, ali se i mrsim, ja i klanjam i spavam, ja se i ženim i imam svoj intimni i privatni, ali imam i svoj društveni život. A pri tome sam najsvjesniji Gospodara u odnosu na sve vas“. To je izuzetna Poslanikova lekcija o tome da moramo tražiti i naći mjeru“, naglasio je hafiz Bašić, a potom podsjetio i na poseban primjer iz sure El-Bekare, najduže sure u Kur’anu časnom.

  • Ova sura simbolizira odnos i zahvalnost jedne porodice prema Allahu, dž. š., i ima 286 ajeta, a poznavaoci kažu da je to broj dana koliko jedna krava bude steona, i to je jedna od numeričkih nadnaravnosti Kur’ana.

Ali na sredini te sure nalaze se ajet koji glasi: „Mi smo vas učinili zajednicom sredine.“ To je 143. ajet i Muhammed, s. a. v. s., nije to mogao svojom preciznošću i svojim umom složiti. Dakle, Kur’an časni je od Allaha spuštena objava. A ajet koji se nalazi tačno na sredini najduže sure u Kur’anu govori o tome da smo mi ummet sredine, i to znači da imamo odnos prema ovome svijetu koji je aktivan, ali imamo odnos i prema drugome ko nam dolazi, i to važi za sva vremena“, potvrdio je hafiz Bašić.

Posebno se potreba za traženjem ovog balansa ogleda u činjenici da Allah, dž. š., kaže u Kur’anu časnom: „Onaj svijet je za tebe bolji od ovoga“ ali to je formulisano tako da to ne znači da treba biti pasivan, ne raditi ništa, zanemariti ovaj svijet i čekati na onaj, ne, to samo znači da je i ovaj dobar, ali je onaj bolji jer je vječan. Onaj svijet treba da bude tvoja prva briga, ali i ovaj treba biti tvoja briga, a kao mogući prijedlog nalaska tog balansa hafiz Bašić je podsjetio na dovu koja se često uči tokom ramazana, a učimo je i na svakom namazu, a ona glasi:

‘Gospodaru, daj nam dobro na dunjaluku i daj nam dobro na budućem svijetu i sačuvaj nas od patnje u vatri.’ Učenjaci kažu da je i u ovoj dovi jasno da su dvije stvari vezane za onaj, a jedna za ovaj svijet. Dakle, borimo se za ovaj svijet, ali uvijek tako da mislimo na onaj svijet i dvije trećine naših dova i akcija usmjerene su ka vječnosti, ka pravim, dugotrajnim vrijednostima koje ćemo ostaviti iza sebe i u smislu dobrih djela koje smo poslali na onaj svijet i u smislu traga kod ljudi koji iza nas ostaju“ poručio je hafiz Bašić.

Naravno, traganje za tim balansom posao je ljudi od početka objave uz napomenu da svako vrijeme ima svoje breme. Tako i ovo ima, a njega karakterizira preko osam milijardi ljudi na zemlji, nevjerovatan broj trenutno dostupnih informacija i saznanja, pa su samim tim tu i brojna iskušenja. Postavlja se pitanje kako u takvim okolnostima pronaći balans?

‘Naravno, to nije nimalo jednostavan zadatak, ali je to istovremeno i kur’anski imperativ, jer u jednom ajetu se kaže: „O, ljudi! Mi vas stvaramo od muškarca i žene i dijelimo vas na rodove i plemena da biste se upoznali“, podsjetio je hafiz Bašić i potvrdio da bi ljudi bili spremni da plove tim morem različitosti moraju biti svjesni svoga Gospodara, upoznavajući se međusobno, uz obavezu da ne odustaju od sebe.

  • Dakle, potrebno je da mi znamo ko smo i šta smo. Moramo biti svjesni svojih vrijednosti, svog identiteta, pa i gdje su naše crvene linije u našoj duhovnosti, u odnosu prema ovome svijetu, u našem odnosu prema dobrim djelima, u čuvanju od grijeha. Dakle, mi moramo znati naš prag tolerancije -potvrdio je hafiz Bašić govoreći o preduslovima koji znače potrebnu snagu i znanje da izađemo nakraj sa svim izazovima u savremenom svijetu.

„Nije loše da se ovom prilikom podsjetimo na sjajnu rečenicu jednog starijeg insana koji mi je rekao da je prije bilo manje znanja, ali više takvaluka, bogobojaznosti, više je bilo te prave vjere“, poentira hafiz Bašić, dodavši da kad budemo znali sebe, budemo sigurni u sebe i u svoje crvene linije, lakše ćemo se znati snaći i odgovoriti na sve izazove koje nas okružuju u savremenom svijetu.

  • Dakle, ako znamo ko smo i odakle smo i ne stidimo se toga i imamo samouvjerenost u to šta smo, lahko ćemo se snaći u savremenom svijetu. Ukoliko toga nema, i mi ćemo lutati i doći, možda, u poziciju da izgubimo i ono što su nam naši preci i ostavili. Dobili smo i odbranili domovinu borbom i krvlju nekih prije nas, i to se ne može podrazumijevati. Bojim se da je ovo vrijeme konzumerizma i hedonizma počelo da podrazumijeva Allahove blagodati. Toplo nam je, imamo krevet, nismo gladni, naravno da ima nedostataka, ali se to treba cijeniti i, svakako, učiniti i svoj dio da se društvo svakodnevno popravlja. Dakle, mladim ljudima je moja preporuka da se zapitamo gdje je naš doprinos, šta smo to mi pojedinačno uradili, ko će nas po nekom dobru spominjati? Neće naše probleme niko riješiti, a mi ih ne možemo riješiti tim trendom nezahvalnosti u našim dušama – naglašava hafiz Bašić podsjećajući na to da smo mi ti koji pravimo i kreiramo društvo u kojem živimo, uz poruku: „Materijalno jeste bitno, ali nas nematerijalno čini sretnim“ kao moto kojeg moramo biti svjesni u našem ovodunjalučkom životu.

Historija, ne samo islama nego i pojedinih naroda, na nekoliko mjesta spomenuta je u Kur’anu časnom, ali se nikad do današnjih dana nije moglo potvrditi da se nešto nije pokazalo onakvim kako je to časni Kur’an kao posljednja Božija objava opisao. O ovom fenomenu, ali i dokazima tačnosti posljednje Božije objave čovječanstvu u večerašnjem izdanju emisije „Stil života u islamu“ govorio je naš dragi gost iz Turske akademik Caner Taslaman:

  • Ne postoji ništa u Kur’anu, koji je spušten prije više od 1.400 godina, što bi moglo biti suprotno današnjem saznanju. Pored toga, danas na bazi svega što smo u međuvremenu saznali možemo sa sigurnošću reći da se referiramo na neke događaje koje je Kur’an, opet tačno, opisao. Jedan od takvih očiglednih primjera je slučaj faraona. Vi znate da u Kur’anu časnom ima predanje o Božijem poslaniku Musau i njegovoj borbi s faraonom. Tako se spominje da je faraon pritisnuo Musaa i njegove sljedbenike i potisnuo ih prema moru, a da se potom more otvorilo i da je Božiji poslanik Musa sa svojim sljedbenicima tuda prošao, a kad je faraon krenuo za njim, more se opet zatvorilo i faraon je bio potopljen. Kur’an časni kaže: „Zaštitit ćemo tvoje tijelo da bude dokaz drugim ljudima.“ Dakle, tu se jasno kaže da će spasiti njegovo tijelo, a ne njegov život, da bismo mi potom arheološkim otkrićima i pronašli njegovo tijelo. O tome je Kur’an časni govorio u sedmom stoljeću – podsjeća akademik Taslaman, govoreći o vremenskom razmaku podsjeća i na to da su se događaji koji opisuje Kur’an desili skoro dvije hiljade godina prije objave Kur’ana.

„Kako je Poslanik, a. s., mogao znati da je tijelo faraona zaštićeno do njegovog vremena? On to nikako nije mogao znati. Međutim, to je otkriće stiglo tek u devetnaestom stoljeću, oko 1880. godine, kada je otkrivena faraonska porodica. Tijela svih faraona danas su u muzeju u Kairu i mi zaista možemo otići tamo i izvući pouku“, poentira akademik Caner Taslaman i nastavlja prezentaciju dokaza:

  • Naučnici s Oksforda su analizirajući mumificirano tijelo Tutmusa II, koji je živio u vrijeme poslanika Musaa, našli neka oštećenja mumije koja odgovaraju sukobu koji je opisan. Također, za vrijeme vladavine Tutmusa, prema navodima iz hijeroglifskog pisma, zabilježeno je da su postojali neki narodi koji su izbavljeni iz ropstva, kao što je Musaov narod. Nadalje, poznato je da je Musaa sačuvala od smrti i odgojila Tutmusova supruga, koja je dala ime ovom Božijem poslaniku. Dakle, tut Musa, također, nije slučajno – objašnjava samo neke od vrlo interesantnih dokaza i činjenica u vezi s kazivanjem iz Kur’ana, posebno potencirajući relevantan podatak da u vremenu Objave, dakle, u sedmom stoljeću nije postojao niko ko bi mogao čitati hijeroglife, jer su i oni, kako to znamo, otključani i protumačeni tek u 19. stoljeću.

„Ovo su samo neki od historijskih elemenata koji su spomenuti u Kur’anu, u čijem se tekstu poziva na putovanja i posjete mjestima gdje su nekada živjeli narodi, kako bismo za sebe izvukli pouku. Kur’an kaže da čitate i slijedite Kur’an, ali i da čitate, proučavate svemir, živa bića. A da bismo ih proučavali, moramo znati fiziku, hemiju, biologiju, botaniku, kako bismo mogli analizirati i proučavati živa bića. Moramo proučavati arheologiju kako bismo došli do saznanja o životu prošlih naroda. Dakle, moramo učiti i proučavati sve naučne discipline kako bismo mogli nastaviti istraživati Kur’an i dolaziti do novih saznanja“, potvrdio je akademik Taslaman naglašavajući da je jedini ozbiljan pristup Kur’anu onaj koji uzima u obzir sva naučna dostignuća i racionalno posmatranje.

  • Cijela ideja svemira, ili pak primjer gravitacije, dokazuje da je svemir pažljivo i precizno osmišljen. Nauka u 21. stoljeću potvrđuje jednu od ključnih i važnih teza u Kur’anu, a to je da je svemir rezultat djelovanja neke više sile koja je precizno dizajnirala svemir. Čak je i sama gravitacija vrlo precizno postavljena. Matematičke vjerovatnoće i matematički dokazi potvrđuju da je svemir precizno dizajniran i postavljen. Da nema ovih preciznih postavki, ne bismo mogli govoriti o postanku života na ovom svijetu – zaključuje akademik Taslaman.

Brojne druge važne i edukativne informacije saznajte gledajući cijelu emisiju „Stil života u islamu“ i OVDJE.

(B.Z.F.)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE