‘STIL ŽIVOTA U ISLAMU’: RAMAZAN JE POKLON KOJI HRANI DUŠU

Ramazan je poklon svakome ko ga žele primiti i u tom posebnom odabranom mjesecu dobije priliku da dušu svoju nahrani, dostojanstvo svoje osnaži, a dobro u sebi ojača.

 U toj nadi i večeras u okviru emisije „Stil života u islamu“, koja se emituje odmah nakon iftara, odlučili smo pozvati ljude koji svojim pričama, iskustvom i znanjem mogu biti potreban stimulans za sve nas da budemo još bolji.

Večeras smo imali zadovoljstvo iz naše lijepe Banje Luke ugostiti muftiju banjalučkog Ismaila efendiju Smajlovića, hafiza mr. Amira Mahića, glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Kozarac, doktoricu nauka Zilhu Mastalić-Košutu iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, te doktora nauka Jasmina Medića iz Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Govorimo o temama koje se bave našom prošlošću, ali i poukama i porukama koje one nose za budućnost i sve naše naredne generacije. Najprije želimo zamoliti Ismaila efendiju Smajlovića da podijeli svoje utiske o stanovanju u Banjoj Luci s obzirom na to da je promijenio mjesto stanovanja i funkciju nakon prošlogodišnjeg gostovanja na Hayatu.

  • Lijepo je, kao i uvijek, biti u Hayatu i hvala za još jedan poziv. Život donosi neke nove izazove i prilike, ali je sadržaj života uvijek isti: neovisno o tome gdje u svijetu živio, sa sobom nosi blagodat vjere i traži u njoj priliku za zadovoljstvo. Mene raduje da s vama i vašim gledaocima mogu podijeliti da je užitak biti s muslimanima Banje Luke i banjalučkog muftiluka, koji još traže prostor da bolje i kvalitetnije uživaju u životu i da tako doživljavaju ramazan – istakao je odmah na početku muftija banjalučki Ismail ef. Smajlović.

Još jedna posebna i srcu vrlo draga čaršija je i Kozarac, odakle nam dolazi hafiz Mahić: „Sretan sam da već 25. ramazan od prestanka agresije na našu domovinu dočekujem u svom rodnom gradu Kozarcu i da mogu punim plućima i sa svojim sugrađanima biti tu u mubarek mjesecu, u meni najdražem mjestu poslije časne Meke i Medine.“

Draga gošća doktorica nauka Zilha Mastalić-Košuta se, također, u ramazanu prisjeća svog djetinjstva:

  • Porijeklom sam iz Livna, a već dugi niz godina živim u Sarajevu, ali se uz svaki ramazan prisjetim osjećaja iz djetinjstva. I danas rado odem kod roditelja u Livno da s njima provodim ramazan. Budim se uz harem džamije koja je tamo od 16. vijeka, poznata Beglučka džamija, koja je poznata i po sunčevom satu. Dakle, odrasla sam uz tu džamiju, ali i uz crkve, i upravo je ta posebnost i različitost kultura bogatstvo Bosne, koja je i dalje prepuna lijepih priča – istakla je dr. Zilha Mastalić-Košuta.

Apsolutno je svaki čovjek vezan za svoje porijeklo, potvrđuje Jasmin Medić, doktor historijskih nauka, i u tome otkriva i svoje razloge za izbor profesije: „Jedan od ključnih razloga za odluku da se bavim historijom je, naravno, u mom odnosu prema mom zavičaju, a naročito zbog zbivanja u tom dijelu Bosne i Hercegovine, dakle Prijedoru, u posljednjih 30 godina. Dakle, i karijerom sam, ali i emotivno vezan za područje općina Prijedor i Kozarac“, ističe Jasmin Medić.

  • Naravno, kako smo svi istakli tu našu vezu s ramazanom i djetinjstvom, tako možemo reći i da je ramazan i za naše komšije koji ga ne obilježavaju posebno vrijeme jer vide naš posebni trud i nur koji nas krasi tokom ovog mjeseca – potvrđuje Ismail efendija Smajlović, muftija banjalučki, koji potom kaže: „Ja potvrđujem već neko vrijeme da je ramazan globalni fenomen posebno zahvaljujući modernim tehnologijama i društvenim mrežama. Blagodati iftara, doživljaj sehura, upaljeni kandilji na munarama, naša druženja vidljiva su svima koji to žele pratiti, ali ta posebna i svečana atmosfera, rekao bih, oplemenjuje sve ljude i zato mi je posebno drago što muslimani znaju promovisati te vrijednosti i radosti ramazana i podijeliti ih s onima koji to hoće i žele“, istakao je muftija banjalučki Smajlović, i potvrdio da, iako mi često kažemo da naša historija i život nisu lagani, moramo se sjetiti da postoje brojni ljudi koji su u mnogo težim i sigurnosnim uslovima poput muslimana u Gazi ili na brojnim mjestima u Africi, gdje se još umire od gladi.

„Zato je tako važno da mi kao muslimani koji koriste blagodati odabranog mjeseca ramazana, od Boga datim, uživamo u svim njegovim sadržajima i svim njegovim porukama i upravo to dijelimo sa svima koji to žele.“

Hafiz Mahić je, govoreći o posebnostima i lijepim osobinama koje krase Bošnjaka, na prvom mjestu istakao vjeru:

  • Bošnjaci su produhovljeni svojom vjerom u Boga i, ako govorimo s aspekta vjere, ramazan jeste mjesec odricanja i svjesne spremnosti na jednu žrtvu koja se pokazuje na više načina. Post je, naravno, vrlo ličan, to je između postača i Boga, ali mi, također, imamo ramazan i kao vrijeme posebnog osjećaja prema drugima, našem džematu, društvu u cjelini. Izražena druženja i dobročinstvo su, također, važne i primjetne karakteristike posebno u vremenu u kojem nam to sve više i jače nedostaje, tako da nam, na neki način, ramazan daje i novu energiju koju možemo upotrijebiti i u svoju korist još dugo nakon njegovog završetka – istakao je hafiz Mahić, posebno ističući važnost karaktera: „Čovjek uvijek u drugome vidi ono što u osnovi u sebi gaji. Ko u sebi nema dobrote, ne može je prepoznati ni u drugome. A dobrota je tako vidljiva, tako da, ako je neko ne vidi, znači da je nešto u njemu tako teško, traumatično, da mu to ne dozvoljava da tu ljepotu vidi svojim očima“, zaključio je hafiz Amir Mahić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kozarac.

Brojni su i teški primjeri upravo takvog zla pa čak i na velike vjerske praznike poput krvavog Bajrama 1992. godine, o čemu doktorica nauka Zilha Mastalić-Košuta kaže: „Apsolutno moramo govoriti i o toj recentnoj historiji. Dobro znamo kakav je bio april 1992. godine i poznati krvavi Bajram u Bijeljini, kada su ‘arkanovci’ ušli u taj grad i kada je nastupilo ubijanje. Iz tog perioda je poznata i fotografija kada ‘arkanovci’ ulaze u poznatu Atik džamiju u Bijeljini i slikaju se dok u nju unose srpsku zastavu. Nakon toga počele su se rušiti džamije i u tom periodu, od 1992. do 1996, srušeno je preko 600 džamija. Prema dostupnoj i provjerljivoj statistici vojnici RS-a srušili su 534, a HVO 80 džamija. Zašto se ruše vjerski objekti? Radi brisanja sjećanja na jedan narod, jednu civilizaciju. Postoji izjava koja je korištena tokom sudskog postupka u Hagu, u kojoj Simo Drljača kaže: ‘Nije dovoljno srušiti minaret. Potrebno je protresti temelje džamije i potpuno je srušiti tako da se tu više nikad ne napravi, jer, ako se ne napravi, otići će narod’, potvrdila je zvanične dokumente dr. Mastalić-Košuta, ističući da je previše tih teških priča.

„Ipak, ja ovdje želim ispričati i pozitivnu priču. Svima su manje-više poznate rezolucije muslimana iz Drugog svjetskog rata, ali se, recimo, vrijedi prisjetiti rezolucije koju su u augustu 1992. donijeli muslimani Hercegovine, u kojoj se u već jasno ostvarenoj agresiji prema njihovoj domovini traži jednako pravo za sve ljude. U tom vremenu već demonstriranog nasilja i ubistava i uništenja takav dokument poziva na humanost i toleranciju, dižu svoj glas protiv zločina. Ovdje bih rado dodala i primjer franjevaca samostanskog područja iz Livna kada su oni u tim najtežim vremenima u oktobru 1993. godine, kada je već bila proglašena HRHB, pisali liderima Herceg-Bosne da zaštite svoje sunarodnjake iz Livna i tražili prekidanje tzv. humanog preseljenja stanovništva, koje je u svojoj suštini bilo protjerivanje stanovništva i etničko čišćenje“, navela je doktorica nauka Zilha Mastalić-Košuta dobre primjere i u najtežim vremenima.

Odgovarajući na pitanje šta uz takvu historiju i takvo naslijeđe dugujemo sebi, doktor Jasmin Medić potencirao je beskompromisnu odanost našoj zemlji Bosni kao nama svojstven fenomen:

  • S Bošnjacima se tokom te naše historije moglo pregovarati o svemu i svačemu osim o ideji podjele zemlje, kako smo to dokazali u toku najtežeg perioda tokom posljednje agresije. Ali ta odanost nije samo prema zemlji i državi, ta odanost Bošnjaka Bosni je i odanost multietničkom biću Bosne i Hercegovine. I dok je, s jedne strane, u okviru priprema za agresiju na Bosnu i Hercegovinu među srpskim orijentalistima posebno problematizovan broj džamija kao mjesta koje, prema njima, generiraju okupljanje muslimanskog stanovništva, tako, s druge strane, a na šta možemo i trebamo biti ponosni, u historiji Bošnjaka nikad nije postojao program ili projekat kojim se željelo istrijebiti jedan narod ili bi Bosnu željeli samo za sebe, tako da je borba za Bosnu i Hercegovinu uvijek bila borba za taj njen multietnički duh – potvrdio je doktor historijskih nauka Jasmin Medić.

Druge važne i edukativne poruke i pouke iz naše prošlosti koje smo čuli u večerašnjem izdanju emisije „Stil života u islamu“ pogledajte ovdje.

(B.Z.F.)

Video pogledajte i OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

MUŠKARAC METALNOM ŠIPKOM PRETUKAO ŽENU KOJA MU JE SKIDALA CRNU MAGIJU

0
Na prijedlog Osnovnog javnog tužilaštva u Smederevu (Srbija) sud je Z. L. (36), odredio pritvor do 30 dana, zbog sumnje da je metalnom šipkom pretukao 57-godišnju ženu, koja mu je pružala usluge otklanjanja crne magije.