STIŽU NOVE SUPER VIJESTI ZA NEZAPOSLENE: NJEMAČKA ŽELI JOŠ VIŠE RADNIKA SA BALKANA

Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Bonu je otvorena nova služba koja će koordinisati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inostranstvu.

Njemačka ekonomija je zavisna o doseljavanju. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja inostranih stručnjaka pod motom “Make it in Germany”. To je nacionalni prioritet.

  • Bez inostranih stručnjaka nećemo moći održati naše blagostanje. Ne možemo jednostavno čekati na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih – izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil, piše Deutsche Welle.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njemačka kancelarija za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike smanjiti do 2035. za četiri do šest miliona. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage.

Po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) čak 56 odsto ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svaka treća njemačka firma proteklih je godina zaposlila radnike iz drugih članica EU, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu financijsku štetu.

Doseljenička zemlja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inostranstva. Nakon dugotrajne debate usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest desetljeća nakon prvog velikog vala dolaska gastarbajtera.

Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada – i to praktički svim branšama.

  • U načelu je potpuno svejedno odakle neto dolazi, najvažnije je da dokaže da se želi integrisati u neku zemlju, da želi sarađivati i biti dio društva. I onda nije pitanje odakle je neko, nego kako se želi integrisati – rekla je za DW savezna ministarka obrazovanja Anja Karliczek.

Ona je u ponedjeljak u Bonu zajedno s kolegom iz saveznog kabineta Heilom (zadužen za resor rada) otvorila novu Središnju kancelariju za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA).

Po pisanju domaće štampe, u Njemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

Proces priznavanja je do sad bio previše komplikovan i trajao je predugo, puno duže nego recimo u skandinavskim zemljama, SAD ili Kanadi.

A to si Njemačka u globalnoj borbi za najbolje stručnjake više ne može dozvoliti, čuje se iz savezne vlade. Nova kancelarija za priznavanje inostranih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom već ovog mjeseca, to bi morao korigovati.

Jednostavnija i brža procedura

Tokom obilaska radnih prostorija, Karliczek i Heil demonstrirali su kako bi to trebalo izgledati u praksi: osobe zainteresovane za dolaskom u Njemačku najprije bi trebale kontaktirati ZSBA, koji će im pomoći u pripremi kompletne dokumentacije potrebne za priznavanje kvalifikacija, stajati im na raspolaganju za savjetovanje (putem čata, mejla ili telefonski) i njihove molbe distribuisati nadležnim institucijama na razini njemačkih saveznih pokrajina.

Ali ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Evrope ne napuštaju samo najbolje kvalifikovani kadrovi sa sveučilišnom diplomom, već i njegovatelji, strojovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

  • Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, na primjer da ne povlačimo njegovatelje iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak mislim da je nužno da postoji sloboda kretanja, jer ako to dobro organiziramo, onda profitiraju obje strane, i to onda na koncu konca učvršćuje i naše odnose – kaže Heili.

Dobro za Njemačku, loše za Balkan?

Prvog marta 2020. u Njemačkoj na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi se trebao olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU.

Ubuduće neće više vrijediti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU. Jedna od regija na koju tradicionalno najviše “ciljaju” njemački poslodavci je zapadni Balkan – radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj.

  • U prošlosti smo dobili jako puno upita sa zapadnog Balkana, to je jedna od regija koje su jako važne za nas, zato što tamo pronalazimo vrlo dobru, kvalifikovanu stručnu radnu snagu, a s druge strane ima dosta ljudi koji znaju njemački jezik, što je od ogromne pomoći u poslovnoj integraciji – kaže za DW Thorsten Rolfsmeier iz Saveznog zavoda za zapošljavanje.

Motivacija za odlazak pritom nisu samo veće njemačke plate (veći su i troškovi života), nego i korupcija, slabe perspektive i često manjkava vladavina prava.

Po navodima OESS samo Srbiju je između 2000. i 2015. napustilo oko 650.000 ljudi – skoro desetina ukupnog stanovništva. Slično je i u drugim zemljama regije.

Među njima je jako puno mladih, visoko-obrazovanih kadrova – iza kojih ostaje velika rupa na domaćem tržištu rada i pojačava demografski problem.

S druge strane, doznake novih gastarbajtera iz inozemstva pomažu u održavanju socijalnog mira u njihovim zemljama porijekla.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OGLASILA SE HASIBA KURTIĆ: NIKADA NE BIH U JAVNOST PLASIRALA SNIMAK...

0
Hasiba Kurtić, predsjednica Općinskog odbora SDA Kalesija, nakon niza prozivki i optužbi da je ona snimala sukob u kome su na sjednici Izvršnog odbora SDA Tuzlanskog kantona glavni akteri bili Smajo Mandžić i Salko Zildžić, te da je ista snimak dostavila medijima, nakon višednevne šutnje, danas se oglasila na svom Facebook profilu.