STOLAC, GRAD KOJI JE KULTURNI SIMBOL BIH: JEDAN OD PONOSA JE I MAK DIZDAR

Stolac, grad velike historijske važnosti za BiH i veličanstvene historije koju oslikava bogatstvo historijskih i kulturnih simbola i spomenika sačuvanih do danas.

Hayat

Smješten u jugoistočnoj Hercegovini na samim obalama Bregave u sebi nosi dokaze života u ovom kraju iz davne prošlosti. Jedan je od rijetkih gradova u BiH u čijoj se neposrednoj blizini mogu pronaći ostaci iz svih perioda historije i predstavlja mjesto najdužeg urbanog života u našoj zemlji.

Hayat

U njegovoj neposrednoj blizini u pećini Badanj 1976. godine otkriven je crtež konja iz paleolita, koji datira iz perioda 12000 godina p.n.e. Kontinuitet života na ovom području dokazuju i ostaci ilirskog drevnog grada Daorsona koji se nalazio na ovom području od IV do I stoljeća p.n.e. Daorson je bio glavni grad heleniziranog ilirskog plemena Daorsi, a njegove kiklopske zidine danas stoje kao svjedoci i simboli života kroz stoljeća.

O bogatoj historijskoj važnosti Stoca govori i nekropola stećaka Radimlja, koja svojom očuvanošću i bogatstvom ukrasa na njima predstavlja najznačajniju srednjovjekovnu nekropolu naše zemlje. Svjedok važnosti Stoca je i stari grad Vidoški, koji i danas bdije nad gradom kao njegov zaštitnik.

  • Krajem 15. stoljeća nastaje stolački grad koji danas zovemo stari grad, ovaj grad koji nosi naziv Vidoški. To je tvrđava koja je izgrađena u 15. stoljeću koja je svoju kulminaciju doživjela kroz osmanski period. Na gradnji tvrđave vidi se njen značaj, naraočito u 17. stoljeću kada osmansko carstvo vodi dva velika rata kandijski i bečki rat. Tu je bilo značajno djelovanje hajduka koji su upadli u gradove i pljačkali ih zbog toga je Stolac bio važna strateška tačka odbrane carstva odnosno ejaleta od neprijatelja – kazala je za Hayat TV Ajla Bucman, studentica Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru

Dvije su značajne porodice koje su obavljale funkciju stolačkih dizdara i iza kojih je ostalo i veliko kulturno bogatstvo. To su porodice Šarić i Rizvanbegović, a njihove građevine i danas su dio moderog Stoca. Među njima je i begovina Ali-paše Rizvanbegovića, jedan od najljepših dijelova grada. Tu je i centralna Čaršijska džamija, srce samog Stoca, koja spada u red najstarijih džamija koje su podignute u BiH i nedavno je obilježila 500 godina postojanja. Stolački ponos je i Mak Dizdar, a njegova hiža još jedan simbol ovog grada.

Mak Dizdar je svoje stvaralaštvo uveliko posvetio stećcima kao svjedocima bosanstva. O njima je govorio da su i kamen, ali i riječ, smrt, ali i život, prošlost, ali i budućnost. On je svojom poezijom uspostavio dijalog između savremenog doba i identiteta i srednjovjekovnog perioda naše države i na taj način utjecao na percepciju našeg identiteta, onoga ko smo mi, kaže njegov unuk Gorčin Dizdar.

  • Što se tiče ZAVNOBIH-ske BiH svakako Maka Dizdra treba posmatrati u tom kontekstu on je živio i stvarao veći dio života u nekadašnjoj zajedničkoj državi, međutim mislim da je pokušao otići korak dalje od onog ni muslimanska ni srpska ni hrvatska, od tog ni ni ni, već je on zaista svojim djelom pokušao nas navesti da definišemo nešto pozitivno, da postoji nešto zajedničko sva ta tri naroda i ostalih naroda, da je to nešto pozitivno, da to nije samo isključivanje naših međusobnih razlika nego da postoji zajednički temelj i to je prije svega srednji vijek koji ne pripada nijednom od savremenih etnija i ja vjerujem da je on možda se nadao da postoji mogućnost da se prevaziđu te suprotnosti, ti konflikti i da se radi na stvaranju jednog zajedničkog identiteta – istakao je Gorcin Dizdar.
Hayat

Njegova ideja živi, njegov duh i stvaralaštvo, njegova nepresušna ljubav prema našoj zemlji. Njegovo djelo je neuništiva i vječna Bosna, „I hladna i gladna i k tomu još da prostiš prkosna od sna.“ Njen simbol su stećci, njeni svjedoci stari gradovi rasuti po njoj čuvaju njenu državnost i njen identitet, stabilni i jaki stoljećima.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.