STRAŠNA JE ŠUTNJA BH. DIPLOMATIJE I DRŽAVNIH INSTITUCIJA NA AKTIVNOSTI HRVATSKE I SRBIJE

Strašna je šutnja naše diplomatije i predstavnika državnih institucija na aktivnosti susjednih država, upozorava doktor pravnih nauka i član Narodnog evropskog saveza (NES) BiH Enver Išerić.

U razgovoru za Novinsku agenciju Patria, naglašava da politički manipulatori haraju BiH, te da je to vrlo lahko zaključiti. A za ostvarenje velikodržavnih i ratnih ciljeva, ali i stranačkih i ličnih interesa koriste se sva raspoloživa sredstva.

  • Tako se u susjednim državama osmišljavaju vrlo detaljni planovi svakodnevnim ponavljanjem određenih mantri kojima žele transformisati svijest građana ove države, a s tom promjenom svijesti o određenim državnim, društvenim ili političkim pitanjima postići svoje ciljeve, odnosno dobiti podršku za svoje djelovanje – govori Išerić.

    I takvim planskim, upornim i svakodnevnim djelovanjem, dodaje, postižu značajne rezultate. A prva mantra, laž i prevara je da je Bosna i Hercegovina “sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda”.

    To je, ističe naš sagovornik, zajednička laž hrvatskih i srpskih nacionalista koji žele Bosnu i Hercegovinu i njene institucije oslabiti i učiniti ih potpuno nefunkcionalnim.

Bosna i Hercegovina nije sastavljena od dva entiteta, izričit je Išerić, već je njenim Ustavom propisano da:

  • Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, s unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i s postojećim međunarodno priznatim granicama.

    Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.”
  • Znači, Republika Bosna i Hercegovina je samo modificirala svoju unutrašnju strukturu i to na način da je u istom članu Ustava propisano: “Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike srpske (u daljem tekstu ‘entiteti’) – pojašnjava Išerić.

    U preambuli Ustava Bosne i Hercegovine piše da: “Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj Odluci U-5/98 (djelimična odluka III) naveo: 63. Striktna identifikacija teritorija sa određenim, etnički definiranim članovima institucija BiH s ciljem predstavljanja određenih konstitutivnih naroda, nije istinita čak ni za odredbe o sastavu Predsjedništva propisane članom V, prva alineja: “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji je svaki izabran direktno s teritorije Federacije, i jednog Srbina, direktno izabran s teritorija Republike srpske.”

    Pri tome se, dodaje Išerić, ne smije zaboraviti da člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda, na primjer, nisu izabrali samo birači srpske nacionalnosti, već svi građani Republike srpske, sa ili bez posebne etničke pripadnosti.
  • Prema tome, on ne predstavlja niti Republiku srpsku kao entitet, niti isključivo srpski narod, već sve građane izborne jedinice Republika srpska. Isto vrijedi i za bošnjačkog i hrvatskog člana koji se biraju sa teritorija Federacije – kaže Išerić.

    Dodaje da je Ustavni sud također u tački 53. naglasio: “Gledano u vezi s članom I Ustava, tekst Ustava BiH stoga jasno razlikuje konstitutivne narode od nacionalnih manjina, s namjerom afirmacije kontinuiteta Bosne i Hercegovine kao demokratske multinacionalne države, koju, inače, strane nisu osporile.”
  • Znači, Bosna i Hercegovina nije sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Naglašavanje i isticanje Bošnjaka, Srba i Hrvata kao konstitutivnih naroda imalo je za cilj istaći njihovu razliku od nacionalnih manjina i afirmirati državu Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku i, kako to Ustavni sud navodi, “multinacionalnu državu”.

    Prema tome, svako insistiranje na izmjeni Izbornog zakona, kojim bi se omogućilo da samo Hrvati biraju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (jednog Hrvata), bilo bi u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine kojim je propisano:
  • Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike srpske”, ali i stavom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po kojem članove Predsjedništva biraju svi građani entiteta i da izabrani članovi Predsjedništva ne predstavljaju entitete niti narod iz kojeg su izabrani, već sve građane izborne jedinice iz koje su izabrani – riječi su Išerića.

Osim toga, napominje, udovoljavanje zahtjevima lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića značilo bi etničku podjelu države i uvođenje dodatnih blokada u radu državnih institucija, i bilo bi u suprotnosti sa stavom Ustavnog suda navedenim u tački 55. Odluke o konstitutivnosti, po kojem neograničena moć veta omogućava brojnoj manjini predstavljenoj u vladinim institucijama da nameće svoju volju većini.

  • Prema tome, svi procesi moraju se kretati u pravcu smanjenja ili ukidanja prava veta prilikom odlučivanja u državnim institucijama, a ne u njegovom dodatnom jačanju ili njegovom uvođenju i tamo gdje ga do sada nije bilo.

    Dragan Čović i stranka čiji je predsjednik su svega ovoga vrlo svjesni, kao i činjenice i teorijskog stava da šef države simbolizira jedinstvo države i građana, te je iz tog razloga nemoguće prihvatiti njegov zahtjev za etnički način biranja članova Predsjedništva.

    Međutim, na vrlo vješt način je do sada uspijevao manipulirati, ne samo glasačima/Hrvatima, već i političkim strankama sa hrvatskim preznakom, čime je njihovu ulogu u političkom životu u Bosni i Hercegovinu potpuno marginalizirao i tako zagospodario političkim “hrvatskim” prostorom, a moglo bi se reći čak i bošnjačkim – naglašava Išerić.

    Bošnjačkim političkim prostorom Čović je zagospodario, objasnio je Išerić, tako što je metodama ponavljanja mantre o ugroženosti hrvatskog naroda, od nekih naivnih političkih aktera dobio potvrdu za takve lažne tvrdnje, ali i obećanje da će tu “nepravdu” ispraviti kroz izmjene Izbornog zakona.
  • U sve to je godinama uključena i Republika Hrvatska, putem svoje diplomatske mreže, koja izuzetno uporno i drsko napada na suverenitet naše države, miješajući se u naša unutrašnja pitanja i vrlo direktno, ali i lobirajući kod međunarodnih organizacija i država članica Upravnog odbora za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini.

Zato je strašna šutnja naše diplomatije i predstavnika državnih institucija, koji bi makar putem verbalne note, kao službenog i formalnog oblika pisanog komuniciranja, morali upozoriti Republiku Hrvatsku da svojim djelovanjem krši međunarodno pravo, odnosno Povelju Ujedinjenih nacija i da sa miješanjem u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine moraju odmah prestati. Isto se odnosi i na Republiku Srbiju.

Naše Ministarstvo vanjskih poslova također bi trebalo znati da se prilikom posjete šefova država i vlada drugih država, posebno naših susjednih, treba i mora sačiniti posebna i vrlo detaljna priprema dolaska stranih delegacija, a ta priprema i organizacija posjeta isključila bi mogućnost i pravo premijera i šefova država Hrvatske i Srbije da po Bosni i Hercegovine hodaju kuda hoće, da se sastaju s kim hoće i da razgovaraju o čemu hoće, a najčešće razgovaraju na štetu naše države – zaključuje Išerić u razgovoru za Patriju.

(Patria)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

U FEDERACIJI BIH VIŠE OD 24.000 SAOBRAĆAJNIH NESREĆA U 2023. GODINI

0
Tokom 2023. godine na cestama u Federaciji BiH dogodilo se 24.300 saobraćajnih nesreća , što je za 13,9 posto više u odnosu na 2022. godinu.