STRES, NAŠ PR(A)VI NEPRIJATELJ: SIMPTOMI KOJI UPUĆUJU DA DOLAZI DO VISOKOG KRVNOG PRITISKA I DRUGIH HRONIČNIH BOLESTI

Već znamo da nam male količine stresa ne mogu škoditi, ali nakon i više nego stresnih događaja u 2020. godini (trebamo li uopće spominjati što nas je sve pogodilo) s pandemijom koronavirusa, koja se nastavlja i u novoj 2021., čini se da nam je stresa i više nego dovoljno.

A on ostavlja posljedice i na naše fizičko, a ne samo na psihičko zdravlje. Što se točno događa u našem tijelu, koji se simptomi javljaju te kako si u konačnici pomoći, savjetuje dr. med. Vanja Hulak-Karlak, subspec. kardiologije i intenzivne medicine.

Stres, bez daljnjega, jest prirodna i psihička i fizička reakcija na opasne životne događaje; bilo da su oni objektivno opasni ili ih samo mi tako percipiramo. Svatko od nas susreo se i susreće se sa stresom, no kakva će biti reakcija i eventualne posljedice, individualna je stvar. Kratkoročni stres uglavnom nam pomaže da se bolje nosimo s ozbiljnom situacijom, djeluje čak i motivacijski. Naše tijelo na stres odgovara izlučujući tzv. hormone stresa, adrenalin i kortizol, koji ubrzavaju rad srca i disanje, pripremaju mišiće na reakciju. Ako organizam ostane dulje u takvom “podraženom” stanju, nastat će stanje kroničnog stresa koje loše utječe na kompletno zdravlje. Dugoročni stres utječe na tijelo, misli, ponašanje i sve važne organe i organske sustave. Ništa nije imuno na stres, objašnjava ova liječnica.

Stres, odnosno veliki stresni događaji povećavaju incidenciju kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, povećavajući i morbiditetne i mortalitetne stope, upozorava dr. Hulak-Karlak:

  • Postoji više pretpostavki kojim mehanizmima stres utječe na kardiovaskularni sustav: kemijskim stresorima, fizikalnim i/ili biološkim. Svi oni djeluju putem cirkulirajućih hormona, staničnih receptora, enzimatskih sustava koji održavaju oksidativno-redukcijsku ravnotežu. Krajnji rezultat je povećavanje krvnog tlaka, ubrzanje srčane frekvencije, povećanje agregacije trombocita uz povećanje potreba srčanog mišića za kisikom. Postoje, dakako, razlike između akutnog odgovora na stres i kroničnog stresa koji dovodi do promjene genske ekspresije i promjena u funkciji ciljnih stanica što rezultira formiranjem aterosklerotskih promjena i u konačnici nastanka srčanog udara. Što se tiče drugih organa i organskih sustava, istraživanja su pokazala direktan utjecaj stresa na razvoj, odnosno pogoršanje šećerne bolesti, bolesti štitnjače, gastritisa, ulkusne bolesti, astme, neurodermitisa,.. Bitno je napomenuti kako razina stresa bitno utječe i na imunološki sustav, slabeći ga i čineći nas podložnijima za obolijevanje od ne samo zaraznih, već i nezaraznih bolesti, što je potkrijepljeno brojnim znanstvenim studijama.

Postoje različita stanja kojima reagiramo na stres, ali dugoročno postoji opasnost od razvoja i ozbiljnijih bolesti.

  • Nakon akutnih stresnih situacija obično reagiramo tzv. vegetativnim simptomima što se očituje: znojenjem, drhtavicom, lupanjem srca, probadanjem u prsnom košu, tegobama s disanjem – nemogućnost udaha “do kraja”, glavoboljom, nesanicom, bolovima u mišićima, probavnim tegobama – proljev, nelagoda/bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje… U većini slučajeva navedene tegobe iščezavaju, no ako potraju, razvija se stanje kroničnog stresa s mogućnošću nastanka arterijske hipertenzije, odnosno visokog krvnog tlaka; šećerne bolesti te ostalih, spomenutih kroničnih bolesti, ističe liječnica.”

Svako od nas drukčije reagira na stres. Pa kako si možemo pomoći i spriječiti razvoj ozbiljnijih bolesti ako uzmemo u obzir da je razinu stresa teško kontrolirati?

  • Da, bez daljnjega, svatko od nas drukčije reagira na stres; pa će tako i metode (samo)pomoći biti individualne. Svatko bi trebao nastojati pronaći, u skladu sa svojim interesima i osobnošću, aktivnosti koje ga vesele i relaksiraju. Korisno je govoriti o problemu, ispričati ga nekome, a definitivno je potrebno priznati samom sebi i osvijestiti kako je određeno iskustvo djelovalo na nas uznemirujuće i stresno. Zatomljeni strah dodatno rasplamsava panične simptome pa nerijetko osobe, mahom mlade i zdrave, misle kako imaju srčani ili moždani udar. Naravno, ne smijemo zaboraviti niti prevenciju neželjenih kardiovaskularnih događaja kod već etabliranih kardiovaskularnih i ostalih kroničnih bolesnika. Bilo kakvu subjektivnu promjenu stanja kardiovaskularnih bolesnika trebao bi evaluirati nadležni liječnik, a sumnju na akutni kardiovaskularni incident zbrinuti u bolnici. Osim navedenog, svima bih preporučila fizičku aktivnost, bilo u obliku šetnje, hodanja, bicikliranja, trčanja, planinarenja… ili pak neki drugi oblik aktivnosti, ovisno o individualnim preferencijama. Fizička aktivnost dokazano pozitivno djeluje na kardiovaskularne, cerebralne, plućne, maligne i mnoge druge bolesti, a također djeluje blagodatno na psihu i samopouzdanje, čineći nas zadovoljnijima i relaksiranijima, otpuštajući endorfine, hormone sreće i zadovoljstva – savjetuje dr. Hulak-Karlak.”

Rastući trend aktualnih stresnih i za ljudsko zdravlje potencijalno riskantnih situacija potaknuo je i mnoge na intenzivnije bavljenje fizičkim aktivnostima koje će ih osloboditi stresa i održati u formi. Međutim, vrlo je važno u te fizičke aktivnosti krenuti osviješteno i primjereno vlastitom zdravstvenom stanju, upozorava liječnica.

  • Zbog toga smo u SB Arithera osmislili program objedinjenog pristupa objektivnoj procjeni ukupnog zdravstvenog stanja pacijenta s naglaskom na kardiovaskularni status. Temeljem te procjene svaki naš pacijent dobiva preporuku o vrsti i intenzitetu fizičkih aktivnosti koje su za njega s aspekta zdravlja najprimjerenije. Takve pacijente sustavno pratimo i procjenjujemo zdravstveno stanje te postignutu fizičku kondiciju, zaključuje dr. Hulak-Karlak.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE