STRUČNJAK OTKRIVA ZAŠTO ĆE PROGLAŠENJE PANDEMIJE IMATI POZITIVAN EFEKAT

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je proglasila pandemiju virusa korona i pozvala na hitne i agresivne akcije širom svijeta.

Ali globalna zdravstvena agencija i dalje misli da se ova epidemija virusa korona može kontrolisati.

SZO ima posljednju riječ o tome da li su svjetske epidemije dostigle pandemijske razmjere. Ali to nije suvoparno pitanje. SARS iz 2003.godine nikada nije proglašen pandemijom, mada se proširio na 26 zemalja, a relativno brzi je obuzdan.

Najviši stepen deklaracije kod izbijanja zarazne bolesti predstavlja stanje zdravstvene opasnosti od međunarodnog značaja. SZO je to izjavio za COVID-19 još 30. januara.

Proglašavanje pandemije ne daje SZO dodatna ovlašćenja, ali to ukazuje na to da zdravstveni organ više ne vjeruje da je bolest zarazna unutar određenog regiona ili zemlje. To takođe signalizira da bi zemlje trebale da se fokusiraju na suočavanje sa COVID-19, umjesto na mjere zaštite, kao što su restriktivna provjera putnika i izolacija.

Specijalista za zarazne bolesti u Torontu, Isak Bogoč, kaže da stručnjaci već nekoliko nedjelja vjeruju da je virus na nivou pandemije. Rekao je da je interesantno da je SZO čekala do sada, ali da je najavljivanje ionako “uglavnom nebitno”.

Ali upotreba termina pandemija može povećati uzbunu zbog virusa i to nije nužno loše, kaže autor knjige o psihologiji pandemije.

“Ako nešto nazovete pandemijom, to pojačava anksioznost i to bi moglo dovesti do prevelike anksioznosti kod nekih ljudi. Ali neki stepen anksioznosti je dobra, zdrava stvar jer će mobilizirati ljude da rade stvari kako bi se zaštitili”, rekao je Steven Tejlor, profesor psihijatrije na Univerzitetu u Britanskoj Kolumbiji i klinički psiholog, u intervjuu za 26. februara CTV News.

On je rekao da je jedan od izazova za SZO u objavljivanju saopštenja u sredu da je definicija pandemije “nejasan koncept.” Ne postoje postavljeni kriterijumi za brzinu, obim ili ozbiljnost izbijanja koji aktiviraju nazivanje zarazne bolesti pandemijom.

Među najgorim pandemijama na svijetu su HIV, koji traje još od proglašenja 1981. godine, španski grip 1918-1920, koji je ubio oko 50 miliona ljudi i zarazio 500 miliona, male boginje 1870-1875, u kojima je ubijeno više od 500 000 i bubonska kuga ili Crna smrt koja je ubila oko 30 miliona u periodu 1347-1352.

Najnovija pandemija bio je grip H1N1 ili svinjski grip u 2009. godini, za koju naučnici vjeruju da je ubila oko 203.000. ljudi.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PET ČUDA KOJA HLADNI TUŠ MOŽE UČINITI ZA VAŠU KOŽU

0
Hladan tuš može potaknuti energiju i pomoći da se ujutru lakše probudimo. Osim toga tuširanje hladnom vodom ima i brojne beneficije.