Oni su govorili o kakvim posljedicama se privrednici i privreda suočavaju jer Komisija za vrijednosne FBiH nije kompletirana što je zaustavljeno u Domu naroda FBiH potezanjem vitalnog nacionalnog interesa.
Gospodine Jašarspahiću, možete li, molim vas, ukratko objasniti značaj vrijednosnih papira i komisije kao institucije koja je zadužena za njihovu regulaciju?
- Fukcionisanje komisije za vrijednosne papire odnosno mogućnost da završi svoj process investiranja dokapitalizacijom umanji ili uveća svoju vrijednost to su osnovni postulati tržište kapitala u svijetu. U ovom momentu je FBiH jedinstven slučaj u svijetu kao teritoriji gdje investitor nije u stanju do kraja ispuniti svoju investiciju u tom finansijskom pogledu da poveća svoju vrijednost kapitala, umanji, uradi dokapitalizaciju, spaja dvije firme. Niz apekata, to je u nadležnosti te komisije.
Gospodine Mustafiću, šta su u bankarskom sektoru vrijednosni papiri i koliko se u svome radu i napredovanju banke oslanjaju na komisiju?
- Prvenstveno možemo reći da je tržište kapitala u osnovi i njegovo funkcionisanje izrazitno bitno i fundament jedne zdrave ekonomije koje daje izvjesnost i sigurnost investitorima. Mi imamo komisiju koja ne zasjeda, ne funkcioniše i to stvara jednu nesigurnost i neizvjesnost u našem ekonomskom okruženju. Ja ću iskoristiti jednu izreku: Kapital je strašljiv kao srna i čim osjeti neizvjesnost on bježi. Mi imamo jednu veliku neizvjesnost investitora i taj kapital ne može doći do izražaja. U našem konkretnom slučaju u FBiH imamo pet banaka koje imaju određene formalno-pravne aktivnosti koje ne mogu provesti. Tri banke sa dokapitalziacijom od cca 60 miliona maraka što je finansijska poluga za plasmane privredi i fizičkim licima od cca 500 miliona. Ovih pet banaka čine aktivnu od tri milijarde što je značajan kapital i u konkretnom slučaju ASA banke i Vakufske banke mi radimo na pravno-formalnom pripajanju Vakufske banke ASA banci gdje imamo finalni izazov okončanja tog procesa zato što komisija ne funkcioniše. Mi 30.06 imamo zakazane skupštine, sve smo uradili što smo trebali uraditi ii mamo nagovještaje jedne pozitivne odluke Agencije za bankarstvo koja se ovdje pokazala efikasnom i mogu reći da su bili jako afirmativni. Taj konačni proces ne možemo okončati bez odluke Komisije za vrijednosne papire FBiH jer ne zasjeda. Po zakonu trebali bi to raditi jednom u 30 dana. U ovom konkretnom slučaju već mjesecima ne zasjedaju. Isto tako kada govorimo o stranim investitorima kada se o dokapitalizacijama koje se trebaju desiti jedna od banaka je Ziraat banka, druga banka je Procredit banka i to je turski i njemački kapital.
Ministre Halebiću, znamo da se Federacija često zadužuje emisijom vrijednosnih papira, koje su u tom kontekstu mogućnosti kantonalnih vlada, konkretno vlade u Sarajevu? Vi ste kazali da je zbog Nerada Komisije ugroženi mnogi kapitalni projekti u KS. O kojim projektima je konkretno riječ?
- KS je prilikom usvajanja rebalansa budžeta iz maja 2020. godine je pripremio jedan ambiciozan investicioni paket kojim namjerava nadomjestiti pad prihoda zbog pandemije. Mi smo taj pad prihoda planirali nadomjestiti kreditnim sredstvima i naravno različitim nivoima finansiranja koji su povoljniji. Tako je jedan od njih i emisija obveznica. Ona sada nije moguća iz razloga što prema Zakonu o tržištu vrijednosnih papira emisije nižih nivoa vlasti u što spada KS i općine mogu se provoditi uz odobrenje Komisije. Mi sada ne možemo da dobijemo to odobrenje. Razvojni projekti Vlade KS se ne mogu finansirati iz tog izvora.
O kojim projektima je riječ ministre?
- Niz je projekata. Neki od tih projekata će se finansirati inostranim zaduživanjem kod EBRD, jedan dio projekata će se finansirati kod Razvojne banke. Ostali dio projekata će se realizovati zaduživanjem kod komercijalnih banaka. To su projekti poput saobraćajne infrastrukture u KS koje sa sobom uključuje oživljavanje i uključivanje ćitave građevinske operative u KS. Tu su projekti ministarstva privrede, ministarstva zdravstva, projekti koji se vežu za energetsku efikasnost a koja je opet vezana za smanjenje zagađenosti zraka i uštedama u budžetu. To nije ugroženo ali je usporeno odnosno prinuđeni smo da tražimo druge izvore finansiranja a ne one koji su nama povoljniji.
- Mirsad Jašarspahić: Jedina mogućnost da se popravi likvidnost, da se omogući bankama da oni što prije mogu plasirati kredite da bi likvidnost banaka bila na zadovoljavajućem nivou.
Imate li povratne informacije zbog čega ono što je prošlo u Zastupničkom domu nije prošlo u Domu naroda?
- Sve one informacije koje dobijamo jesu o političkim igrama, ne zna kako nazvati političkih ucjena. 2018. godine je usaglašen stav predsjednika i potpredsjednika FBiH i poslat prijedlog. 2019. godine pred kraj to došlo do Doma naroda. Sada smo na pola 2020. godine i normalno je pitanje kako privreda funkcioniše.
(Faruk Durmišević)
Video pogledajte i OVDJE.
