STUDIJA: ŠTAKORI VJEROVATNO NEĆE IZAZVATI IDUĆU PANDEMIJU

Štakori se smatraju prljavim prenositeljima bolesti još od vremena kuge, no novo istraživanje pokazuje kako je vjerovatnost da glodavci i druge životinje koje žive u gradovima izazovu iduću pandemiju manja nego što se mislilo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraživači sa Univerziteta Georgetown u Washingtonu analizirali su podatke o gotovo 3000 sisavaca, pretpostavljajući kako će otkriti da su životinje u urbanim sredinama u većoj mjeri zaražene virusima kojima se mogu zaraziti i ljudi jer su s njima u bliskom kontaktu.

Ustanovili su da su gradske životinje uistinu prenositelji 10 puta više raznih vrsta bolesti od onih u divljini, ali i da je o njima objavljeno više od 100 puta toliko istraživanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uzevši u obzir sklonost naučne zajednice da češće proučava životinje u svojoj neposrednoj blizini umjesto onih u prašumama, otkrili su da štakori ne nose ništa veći rizik za prijenos bolesti na ljude od ostalih životinja.

  • Te gradske životinje vjerovatno neće biti izvor sljedeće ‘bolesti X’, no i dalje se smatraju izvorom dobro poznatih i teških oblika bolesti”, rekao je za AFP Greg Albery, evolucijski biolog specijaliziran za bolesti životinja sa Sveučilišta Georgetown, navodeći primjer leptospiroze, bakterijske bolesti koju često šire štakori.

I prijetnja za zdravlje ljudi koju predstavljaju golubovi, druga često prezrena gradska životinja, “gotovo je sigurno” pretjerana zbog istraživačke pristranosti, rekao je Albery, glavni autor istraživanja objavljenog u časopisu Nature Ecology and Evolution.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S obzirom na to da smo toliko dugo proučavali gradske životinje, “znamo toliko o njihovim parazitima da više nema toliko puno nepoznanica. Ruralna divljina je mnogo neizvjesnija i mnogo je vjerovatnije da će nam odande stići iduća velika prijetnja”.

Jonathan Richardson, profesor urbane ekologije na Univerzitetu Richmond, rekao je da je riječ o važnom istraživanju jer autori “s pravom ukazuju na preveliku količinu podataka koja je rezultat istraživanja urbanih sisavaca”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za AFP je kazao da štakore ne bi trebalo smatrati “skladištem za bolesti” samo zato što su ljudi s njima u redovnoom kontaktu.

Njegovo je istraživanje pokazalo da gradski štakori u sebi kriju više od 200 patogena i parazita koji se mogu prenijeti na ljude i da gotovo 80 posto štakora u nekim gradovima ima leptospirozu.

Pixsell

MOST DO LJUDI

Albery i koautor istraživanja Colin Carlson prošli su tjedan objavili istraživanje koje pokazuje da bi klimatske promjene mogle povećati rizik od izbijanja novih epidemija.

Ustanovili su da životinje poput šišmiša lete u hladnija područja, gdje će prvi put susresti neke nove životinjske vrste i stvoriti prilike za razvoj novih bolesti kojima bi se kasnije mogli zaraziti i ljudi.

Albery smatra da gradski sisavci igraju važnu ulogu u tom procesu.

  • Dođu li u kontakt šišmiš i štakor i prenesu li jedan drugome neku novu bolest, a štakor ima veći pristup ljudskim područjima, imamo most do ljudi – rekao je.
  • Trebamo poboljšan nadzor i urbanih i divljih životinja da bismo prepoznali trenutak u kojemu se patogen prenosi s jedne vrste na drugu. A ako je domaćin gradska životinja i sve se odvija u neposrednoj blizini ljudi, morali bismo se osobito zabrinuti – dodao je Albery.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE