Tokom čitave svoje historije čovjek je krčio šume u potrazi za prostorom za svoja naselja i poljoprivredu ili kao materijalom za industriju. Proteklih nekoliko decenija ta praksa je posebno izražena, a neka područja, poznata po ogromnim zelenim prostranstvima, poput Atlantske šume, koja se prostire južnom obalom Brazila, posebno su pogođena.
Svjetski poznati fotograf Sabastiao Salgado, koji je osvojio praktično svako priznanje u svojoj oblasti, vratio se iznuren u rodni Brazil devedesetih godina nakon izuzetno napornog boravka u Africi i fotografisanja užasa genocida u Ruandi.
Međutim, ono što je zatekao duboko ga je pogodilo. Velika područja Atlantske šume bila su ogoljena i pusta. Danas je više od 85 odsto nekada vitalne prašume uništeno krčenjem. Ipak, odlučio je sa svojom suprugom da spasi barem dio nekada grandiozne prašume.
- Zemlja je bila bolesna. Sve je bilo uništeno. Tek oko 0,5 posto površine je bilo pod šumom. Tada je moja žena predložila da ponovo posadimo šumu. Poslije mnogo godina, naš napor je urodio plodom, životinje su počele da se vraćaju. Kako se šuma ponovo rađala i mi smo se preporodili zajedno sa njom”, rekao je Salgado za Gardijan prije nekoliko godina.
Sebastiao i Lelia osnovali su “Instituto Terra”, malu organizaciju koja je do sada posadila četiri miliona mladica, potpuno obnovivši i proširivši dio nekadašnje šume.
- Postoji jedno jedino biće koje može da pretvori ugljen-dioksid u kiseonik, a to su drveća. Moramo da ponovo posadimo šume. Sa njima će se vratiti i životinje – ističe Salgado.
Prema njegovim riječima, kod pošumljavanja se mora paziti da se na svakom području sade domaće sorte. Nakon veoma pažljivog biranja i sadnje autohtonih vrsti, čitavo područje je oživjelo nevjerovatno brzo u narednih dvije decenije.
Nekadašnju smrtnu tišinu zamijenila je kakofonija zvukova ptica, insekata i drugih životinja.
Sve u svemu, 172 vrste ptica, 33 vrste sisara, 15 vrsta gmizavaca, 15 vrsta vodozemaca i 293 vrste biljaka ponovo čine bogat ekosistem.
