SUPRUŽNICI OPORAVILI UNIŠTENU ŠUMU, ZASADILI DVA MILIONA STABALA ZA 20 GODINA

Proslavljeni brazilski fotograf Sebastiao Salgado i njegova supruga Lelia Deluiz Vanik nisu mogli da se pomire sa dijelom Atlantske šume koji je bio ogoljen besomučnom sječom. Odlučili su da pokažu šta mala grupa ljudi može da postigne, a 20 godina kasnije imaju čime da se pohvale. Ovaj je brazilski par posadio 2 miliona stabala!

Tokom čitave svoje historije čovjek je krčio šume u potrazi za prostorom za svoja naselja i poljoprivredu ili kao materijalom za industriju. Proteklih nekoliko decenija ta praksa je posebno izražena, a neka područja, poznata po ogromnim zelenim prostranstvima, poput Atlantske šume, koja se prostire južnom obalom Brazila, posebno su pogođena.

Svjetski poznati fotograf Sabastiao Salgado, koji je osvojio praktično svako priznanje u svojoj oblasti, vratio se iznuren u rodni Brazil devedesetih godina nakon izuzetno napornog boravka u Africi i fotografisanja užasa genocida u Ruandi.

Međutim, ono što je zatekao duboko ga je pogodilo. Velika područja Atlantske šume bila su ogoljena i pusta. Danas je više od 85 odsto nekada vitalne prašume uništeno krčenjem. Ipak, odlučio je sa svojom suprugom da spasi barem dio nekada grandiozne prašume.

  • Zemlja je bila bolesna. Sve je bilo uništeno. Tek oko 0,5 posto površine je bilo pod šumom. Tada je moja žena predložila da ponovo posadimo šumu. Poslije mnogo godina, naš napor je urodio plodom, životinje su počele da se vraćaju. Kako se šuma ponovo rađala i mi smo se preporodili zajedno sa njom”, rekao je Salgado za Gardijan prije nekoliko godina.

Sebastiao i Lelia osnovali su “Instituto Terra”, malu organizaciju koja je do sada posadila četiri miliona mladica, potpuno obnovivši i proširivši dio nekadašnje šume.

  • Postoji jedno jedino biće koje može da pretvori ugljen-dioksid u kiseonik, a to su drveća. Moramo da ponovo posadimo šume. Sa njima će se vratiti i životinje – ističe Salgado.

Prema njegovim riječima, kod pošumljavanja se mora paziti da se na svakom području sade domaće sorte. Nakon veoma pažljivog biranja i sadnje autohtonih vrsti, čitavo područje je oživjelo nevjerovatno brzo u narednih dvije decenije.

Nekadašnju smrtnu tišinu zamijenila je kakofonija zvukova ptica, insekata i drugih životinja.

Sve u svemu, 172 vrste ptica, 33 vrste sisara, 15 vrsta gmizavaca, 15 vrsta vodozemaca i 293 vrste biljaka ponovo čine bogat ekosistem.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.