SUSJEDE DANAS DOČEKALE NOVE CIJENE PLINA: NOVA FAZA DEREGULACIJE CIJENE PLINA U ZAGREBU

Tržište plina u Hrvatskoj početkom aprila ulazi u novu fazu deregulacije cijene plina u okviru javne opskrbe tim energentom, što bi, kako se očekuje, trebalo voditi i većoj konkurenciji u opskrbi domaćinstava te dugoročno pozitivno utjecati na cijenu i kvalitetu usluge.

Kada je riječ o opskrbi plinom, domaćinstva mogu odabrati žele li kupovati plin po reguliranim uvjetima u okviru javne usluge ili slobodno na tržištu od istog ili bilo kojeg drugog opskrbljivača plinom, pri čemu uvijek imaju pravo povratka s tržišnih uvjeta na javnu uslugu.

Javnu uslugu opskrbe plinom koristi 86.4 posto domaćinstava

Prema podacima Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera), u Hrvatskoj je trenutno 651.710 krajnjih kupaca plina kategorije kućanstvo, od čega 563.081 domaćinstava koristi javnu uslugu opskrbe plinom (kupuju plin po reguliranim uvjetima), što čini udio od 86.4 posto, dok se preostalih 13.6 posto odnosi na domaćinstva koja kupuju plin prema tržišnim uvjetima.

Ukupna potrošnja plina u kategoriji domaćinstava u 2019. godini iznosila je 5.781 gigavatsati (GWh), pokazuju podaci Here.

  • Razdoblje od 1. aprila 2021. predstavlja daljnji korak u procesu deregulacije cijene plina u okviru javne usluge opskrbe plinom, a kako je i predviđeno odredbama Zakona o tržištu plina”, ističu iz Here.

Tomu je prethodio prošle godine provedeni javni natječaj temeljem kojega je Hera, sredinom decembra 2020., donijela odluke kojima su za sva 33 plinska distribucijska područja određeni opskrbljivači plinom u obvezi javne usluge za razdoblje od 1. aprila 2021. do 30. septembra 2024. godine.

Temeljem tog natječaja, opskrbu plinom u okviru javne usluge preuzet će 13 opskrbljivača, a ne njih 32 kao do sada (Gradska plinara Zagreb – Opskrba i do sada je bila opskrbljivač za dva distribucijska područja odnosno Zagreb i Bjelovar).

Prema odlukama Here, Gradska plinara Zagreb – Opskrba (GPZ-Opskrba) bit će opskrbljivač u obvezi javne usluge na ukupno 13 distribucijskih područja, E.ON Plin na sedam, a Zagorski metalac iz Zaboka i Međimurje plin iz Čakovca u po dva distribucijska područja. Opskrbljivači u obvezi javne usluge za po jedno distribucijsko područje ostaju – Brod Plin, Dukom plin, EVN Croatia Plin, HEP Plin, Plin Konjščina,  Plinara (Pula), Plinara istočne Slavonije, Termoplin i Zelinske komunalije.

  • Provedbom javnog natječaja omogućen je efekt tržišnog natjecanja među opskrbljivačima plinom i time ostvarivanje koristi za krajnje kupce iz kategorije kućanstvo koji koriste javnu uslugu, s obzirom na to da su, kao rezultat natječaja, za opskrbljivače u obvezi javne usluge po distribucijskim područjima odabrani kvalificirani i najkonkurentniji ponuditelji. Kvalificiranost i rangiranje zainteresiranih opskrbljivača Hera je utvrdila natječajnom dokumentacijom, u skladu s kriterijima propisanim Zakonom o tržištu plina, pri čemu je osnovni kriterij za odabir opskrbljivača u obvezi javne usluge bio najniži iznos troška opskrbe plinom”, naglašavaju iz Here.

Javna usluga opskrbe plinom znači da regulator odlukama određuje zadanog opskrbljivača, kao i krajnju cijenu.

Tako je Hera sredinom ožujka donijela Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. aprila do 31. decembra 2021., kojom je utvrdila krajnju cijenu opskrbe plinom za 13 opskrbljivača u obvezi javne usluge, i to za 32 distribucijska područja od njih ukupno 33 (Ivaplin iz Ivanić Grada je nakon odluke Here o opskrbljivačima u javnoj usluzi podnio tužbu Upravnom sudu u Zagrebu te izvršenje odluke odgođeno do pravomoćnog okončanja upravnog postupka).

Prema utvrđenoj metodologiji krajnja cijena plina za javnu uslugu opskrbe plinom sastoji se od tri komponente – troška nabave plina (odražava cijenu plina na referentnom plinskom tržištu), troška distribucije (koji je već ranije za ovu godinu i za svako distribucijsko područje odredila Hera) te troška opskrbe (što je bio osnovni kriterij za odabir na natječaju), a iskazuje se kroz tarifnu stavku za isporučenu količinu plina i fiksnu mjesečnu naknadu.

U skladu s odlukom Here, od početka aprila domaćinstva koja koriste javnu uslugu opskrbe na 21 distribucijskom području imat će nižu cijenu plina od 0.3 do 4.7 posto, dok će na 11 distribucijskih područja poskupjeti i to od 0.5 posto do 10.3 posto. Iskazano kao prosjek za 32 distribucijska područja, prosječno za tarifne modele TM1-TM4, krajnja cijena će od 1. aprila 2021. biti manja za 0.3 posto u odnosu na prosječnu cijenu plina u razdoblju do 31. ožujka 2021. godine, napomenuli su iz Here.

Inače, većina domaćinstava nalazi se u tarifnom modelu TM2 (raspon godišnje potrošnje plina od 5.001 do 25.000 kWh), a prosječna je godišnja potrošnja domaćinstava u Hrvatskoj oko 11.000 kWh.

Na Herinim stranicama građani mogu putem aplikacije iPlin (informator Here za domaćinstva koja koriste javnu uslugu opskrbe plinom) provjeriti koliko su, s obzirom na svoju potrošnju, plin plaćali do sada, a koliko će plaćati po novome.

U Zagrebu 10 posto skuplji, u Koprivnici 5 posto jeftiniji

Najveći opskrbljivač na hrvatskom tržištu, Gradska plinara Zagreb-Opskrba (GPZ-Opskrba) s početkom aprila će biti opskrbljivač u obvezi javne usluge na najviše – 13 distribucijskih područja.

Prema podacima koje iznosi taj opskrbljivač, na 10 distribucijskih područja doći će do smanjenja cijene plina ili će cijene ostati na istoj vrijednosti, dok će na tri doći do povećanja cijene plina. Tako će plin za domaćinstva u Zagrebu koja koriste javnu uslugu od 1. aprila poskupjeti 10.3 posto, dok će na području Koprivnice plin u javnoj usluzi pojeftiniti 4.7 posto, kažu u GPZ-Opskrbi.

GPZ-Opskrba do kraja marta je opskrbljivala više od 280 hiljada potrošača, a povećanjem broja kupaca i količina isporučenog plina na novim distribucijskim područjima procjenjuju da će povećati svoj tržišni udio s postojećih 45 posto na približno 60 posto udjela opskrbe plinom u ukupnoj potrošnji domaćinstva na distribucijskim područjima, pozicionirati se kao tržišni lider na maloprodajnom tržištu prirodnog plina s više od 300 hiljada kupaca te povećati količine isporučenog plina za približno 500 miliona kWh godišnje”.

Poručuju da GPZ-Opskrba, firma sa 160-godišnjom tradicijom, garantira svim kupcima sigurnu isporuku plina te ne manje važno, racionalizaciju troškova. Smatraju i da je “deregulacijski proces tržišta plina nužan korak ka stvaranju zajedničkog energetskog tržišta u kojem učestvuju ili će učestvovati sve države članice Evropske unije a sve s ciljem ostvarivanja boljih uvjeta za potrošače prirodnog plina i povećavanje kvalitete opskrbe”, piše Hina.

  • Logika tržišta nalaže da brojnija, motiviranija i kreativnija konkurencija donosi niže cijene što je neupitno, upitno je s kojim cijenama radite usporedbu. Deregulacija ne znači nužno korekciju cijena, kako je to primjerice bilo na telekomunikacijskom tržištu, već da će cijena plina biti odraz stanja na Europskom tržištu prirodnog plina. Deregulacija će među ostalim potaknuti daljnju modernizaciju i optimizaciju cijelog lanca opskrbe plinom koje će za posljedicu imati povećanje učinkovitosti te dugoročno donijeti pozitivne učinke za sve kupce prirodnog plina”, kažu u GPZ-Opskrbi.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NE ODLAZI SE IZ BIH U NJEMAČKU KAO PROŠLE GODINE: 70...

0
Njemačka je u prošloj godini za bh. državljane izdala 4.154 radne vize, dok je u istom periodu 2019. izdala 11.939 ovih viza, pokazuju podaci Ministarstva vanjskih poslova Njemačke.