SUSJEDI BILJEŽE 300 HILJADA TONA HRANE KOJA SE BACA, A GLADNIH IMA NA HILJADE

Više od 300 hiljada tona hrane bace domaćinastva godišnje u Hrvatskoj, dok udruženja i organizacije istodobno nastoje pobuditi solidarnost prema stotinama gladnih i beskućnika.

Istraživanje nedavno objavljeno u međunarodnom časopisu Waste Management potvrdilo je ranije poznate podatke da se u Hrvatskoj godišnje u prosjeku baci 75 kilograma hrane po stanovniku.

Provedeno je na 115 hrvatskih domaćinstava u razdoblju od 2. maja do 2. septembra 2017. i pokazalo je da mnoga od njih nisu ni svjesna koliko hrane bacaju.

Kada se dobivena težina pomnoži s brojem stanovnika, može se zaključiti da samo domaćinstava u Hrvatskoj godišnje bace najmanje 300 hiljada tona hrane.

Istraživačica Branka Ilakovac ističe da u količini ukupno bačene hrane, koja iznosi oko 380 hiljada tona, domaćinstava učestvuju sa 77 posto, dok se u Evropi baca oko 92 kg hrane po stanovniku, od čega domaćinstva proizvedu malo više od polovice.

U Evropi se ukupno baci 88 miliona tona, a u svijetu čak 1,3 milijarde tona hrane.

U svijetu je broj pothranjenih i gladnih prvi put narastao na gotovo milijardu ljudi, a isto toliko postoji onih s prekomjernom težinom.

To je dvostruki teret za zdravstvo povezan s hranom, ističe Branka Ilakovac i napominje da se u svijetu proizvede dovoljno hrane za sve, ali da ju jedni bacaju, a drugima očajnički nedostaje.

Sve potrebe za hranom gladnih u svijetu bile bi zadovoljene kad bi oni samo dobili hranu koja se baca u SAD-u i u Velikoj Britaniji, kazala je.

Kupuju i kuhaju više nego što treba

Gotovo polovicu ukupne količine bačene hrane u Hrvatskoj, tačnije 46 posto, čini voće i povrće.

Slijede nejestivi dijelovi hrane, poput ljuski jaja, listova čaja i kafe s 12 posto, zatim hljeb i peciva s devet posto, krumpir s osam i meso sa sedam posto, pokazala su navedena istraživanja.

Najmanje se bacaju tjestenina i riža te mlijeko i mliječni proizvodi, svako po četiri posto, riba i pripremljena jela po tri posto te kolači, keksi i prerađeno voće i povrće po dva posto, piše Hina.

Domaćinstva s više djece bacaju više tjestenine i riže te mlijeka i mliječnih proizvoda, a kućanstva s većim brojem članova više mesa, krumpira, kruha i peciva te tjestenine i riže.

Obrazovaniji sudionici bacili su manje krumpira, tjestenine i riže, a oni s većim primanjima više kolača i keksa, kao i mlijeka i mliječnih proizvoda.

Tri četvrtine sudionika istraživanja bile su žene, a oko dvije trećine osobe u dobi između 30 i 45 godina.

Najčešće domaćinstvo u istraživanju sadržavalo je dvije odrasle osobe (53 posto) te je najveći broj domaćinstava obuhvaćenih istraživanjem bio bez djece, polovica njih.

U jednom ranijem istraživanju gotovo polovica ispitanika smatrala je kako je glavni krivac za nastanak otpada od hrane prevelika količina pripremljenog obroka, dok je za 29 posto ispitanika kriva prevelika količina kupljenih namirnica.

Kako bi smanjili bacanje hrane koja im preostane, najviše, trećina sudionika njome nahrani psa ili mačku, a malo više od četvrtine baci preostalu hranu iz obroka u kantu za smeće, podaci su Branke Ilakovac.

Gospodarenje otpadom kasni

Ispostavlja se da su nedostaci prakse gospodarenja otpadom važan pratitelj te negativne, neki kažu sramotne i žalosne pojave bacanja hrane.

 U istraživanju, većina ispitanika kazala je da nije imala usluge organiziranog prikupljanja i transporta biološkog otpada, što je ekvivalentno 2,57 porcija po članu domaćinstva dnevno.

Pretvaranjem u masu, prema faktorima gustoće za svaki prehrambeni proizvod i svaki obrok, ukupna prosječna dnevna vrijednost odbačene hrane po članu domaćinstva iznosila je 0,21 kg, kaže Branke Ilakovac.

Ona kaže da živi u Zagrebu i da još nije dobila vrećice za biootpad. Osim letaka u kojima je to općenito prikazano, nije dobila podrobniju informaciju o odvajanju biootpada.

Fond za zaštitu okoliša pokrenuo je više inicijativa i na raspolaganju su bile velike svote za informativno-izobrazne aktivnosti povezane s odvojenim prikupljanjem otpada, o kojem se brinu jedinice lokalne samouprave.

  • Koliko mi je poznato, sredstva nisu posve povučena – kazala je.
  • Postoji veliki prostor i potrebe da se ljudi još informiraju, a udruženja imaju dobre kapacitete za to. Jako kasnimo s time. Puno vremena smo izgubili – kazala je i dodala: “Ljude treba educirati i ukazati zašto je to važno, na što struka upozorava dugi niz godina.”

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

BODO WEBER: POTEZ NJEMAČKE IRITIRAO JE BIDENA

0
Viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina, politolog i ekspert za Balkan Bodo Weber, govori o novom prijedlogu ove organizacije koji je upućen zapadnim vladama u vezi sa sređivanjem stanja u BiH.