Ovo je prognoza DHMZ-a za sutra:
U noći i ujutro pretežno oblačno, povremeno uz kišu, mjestimice i obilniju.
Na Jadranu su lokalno mogući i izraženiji pljuskovi praćeni grmljavinom, naročito u Dalmaciji. Prijepodne postepen prestanak padavina, a zatim i djelimično razvedravanje, najprije na zapadu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, potom i sjeverozapadni. Na Jadranu umjeren i jak jugozpadni vjetar i jugo, a prolazno i sjeverozapadni.
Jutarnja temperatura uglavnom od 7 do 11, na Jadranu između 13 i 17, a najviša dnevna od 11 do 16 na kopnu te između 17 i 21 stepeni na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije.
Iako će već sutra biti razvedravanje, u srijedu dolazi novo pogoršanje vremena – piše HRT
U utorak na kopnu u početku kiša, zatim već prijepodne djelimično razvedravanje. U srijedu i četvrtak novo naoblačenje, povremeno i kiša, ponegdje vjerovatno i u obliku pljuskova. Puhat će većinom slab do umjeren južni i jugoistočni vjetar.
Na Jadranu od utorka promjenjivo i nestabilno, često s kišom, pa i u obliku obilnijih pljuskova, naročito u noći između srijede i četvrtka. Puhat će umjereno i jako, mjestimice i olujno jugo i južni vjetar, a u utorak prolazno sjeverozapadnjak – objavio je HRT.
Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, sve do kraja sedmice čeka nas promjenjivo vrijeme s povremenom kišom uz tek povremena sunčana razdoblja. Takvo vrijeme očekuje se u gotovo cijeloj zemlji.
Zoran Vakula objavio meteoanalizu oktobra
- U ovogodišnjem smo oktobru spoznali raznolika lica jeseni – od topline, na neke dane čak i rekordne za doba godine, do hladnoće, te od vrlo suhog vremena do čak vrlo kišnog. Uprkos tome, kao i prognozi u većini Hrvatske o vjerovatno ne više topla sljedeća 2 mjeseca – i ova godina širom Lijepe Naše bit će među toplijima u historiji mjerenja. Srećom za mnoge, vjerovatno ne među njih 10, kakve su bile prošle. Barem ne na našem lokalnom nivou – piše Vakula.
- Iako su posljednji oktobarski dani ponegdje bili topli kao rijetko kada u historiji mjerenja pred kraj oktobra, kao primjerice u Dubrovniku, i početkom mjeseca je mjestimice u kopnenom području nadmašena dosadašnja rekordno visoka temperatura zraka na neke naddnevne – oktobar je ipak širom Hrvatske bio barem malo hladniji od prosječnog, a ponegdje i više, barem prema preliminarnoj analizi srednje mjesečne temperature zraka na glavnim meteorološkim postajama DHMZ-a. Naravno, kao i uvijek, konačni sud i službene klimatološke ocjene dat će nakon detaljne analize klimatolozi DHMZ-a – piše Vakula.
Međutim, trenutno djeluje da će ovogodišnji oktobar za temperaturu dobiti ocjene većinom “hladan”, rjeđe ponegdje “normalan”, kao primjerice u već spominjanom Dubrovniku te u Rijeci. Odstupanja od sredine iz klimatološkog razdoblja 1981.-2010. bit će većinom od -2 do 0 stepeni, što će ovogodišnji oktobar u većini hrvatskih krajeva svrstati među hladnije u posljednjih desetak godina.
Zbog ukupne količine padavina ovaj će oktobar dobiti uistinu raznolike ocjene jer je zabilježen i znatniji višak padavina u odnosu na prosjek, a i znatniji manjak. Stoga će klimatološka ocjena vjerovatno biti od “vrlo sušno”, u primjerice Senju, do “vrlo kišno”, u primjerice Sisku i Komiži. No, zanimljivo je primijetiti kako će na većini uobičajenih predstavnika pojedinih regija u kojima živi ponajviše stanovnika – u Osijeku, Zagrebu, Gospiću, Kninu, Splitu i Dubrovniku – oktobar prema ukupnoj količini padavina vjerovatno dobiti ocjenu “normalan”.
Na kraju se dotaknuo i dugoročne prognoze
- Za razliku od mnogobrojnih prošlih dugoročnih prognoza do ljeta 2021. godine – ove za sljedeće mjesece nisu jako postojane. Rezultati izračuna razlikuju se iz mjeseca u mjesec kad se gledaju pozitivna/negativna odstupanja od prosjeka, pri čemu prognoze vjerovatnosti tih odstupanja nisu velike. Uostalom, i ovaj je oktobar dokaz nedovoljne pouzdanosti dugoročnih prognoza. Dosadašnji izračuni – čak i posljednji u septembru – upućivali su na povećanu vjerovatnost barem malog pozitivnog odstupanja srednje oktobarske temperature zraka od prosjeka, a dogodilo se negativno odstupanje, ponegdje i znatnije. Stoga se još jednom potvrdilo kako su dugoročne vremenske prognoze izazovno područje nauke u kojem još ima puno prostora za napredak – zaključuje Vakula.
