SVA MOĆ OSMANSKE ARHITEKTURE: SULEJMANIJA DŽAMIJA

U narodu postoji legenda koja kaže da kada je sultan Sulejman Veličanstveni donio odluku o izgradnji džamije, dugo vremena nije mogao odlučiti na kojem mjestu će džamija biti sagrađena.

U stanju neodlučnosti, jedne noći je usnio poslanika Muhammeda, a.s, koji ga je uzeo za ruku i odveo na jedno od brda iznad Istanbula. Pokazao mu je mjesto gdje će džamija biti sagrađena. Također, označio je i mjesto gdje treba da budu mihrab i minber.

Kada se probudio iz sna, sultan Sulejman je pozvao Mimara Sinana. Zajedno odlaze na brdo o kojem je sanjao. Tada je sultan Sulejman Sinanu rekao: “Želim da ovdje sagradiš džamiju i kompleks.” Na to mu je Mimar Sinan odgovorio riječima: “Mihrab će biti ovdje, a minber ovdje.” Sulejman Veličanstveni se iznenadio kada je vidio da i Mimar Sinan zna mjesto gdje će biti izgrađeni mihrab i minber, na šta mu je Mimar Sinan kroz osmijeh odgovorio: “U tom snu, ja sam stajao iza Vas”.

Izgradnja Sulejmanije započela je 1550. godine, a završena 1557. godine. Ona je u narodu poznata i pod nazivom “džamija koja nikada neće biti srušena”. Ovim nazivom se posebno naglašava izuzetno jaka struktura građevine koja je od izgradnje doživjela više od stotinu zemljotresa, a da se na njenim zidovima nisu pojavile ni najmanje pukotine. Prema historičarima, na izgradnju kompleksa utrošeno je oko 3.200 kilograma zlata, dok je u izgradnji koja je trajala sedam godina radilo ukupno 3.523 radnika.

Džamija je podignuta na vrhu brda koje dominira zaljevom Zlatni rog, pa je stoga ovu džamiju najbolje gledati s Galata mosta. Tada možete vidjeti kako dugačka galerija stubova s lukovima prolazi duž krovova. Monumentalna vrata džamije su složeno izrađeni paneli s geometrijskim uzorcima, na nekim mjestima obloženi sedefom. Ta se vrata nikad ne otvaraju u potpunosti, ali imaju manji ulaz prekriven kožnom zavjesom.

Mimar Sinan je izgradio i ventilacioni sistem unutar džamije, a u vremenu kada električna energija još nije bila dostupna, Sulejmanija je bila osvijetljena sa 275 uljanih lampi. Mimar Sinan je iznad ulaznih vrata izgradio malu komoru, kako dim od uljanih lampi ne bi prljao zidove i uznemiravao džematlije. Osigurao je da dim ide ka udubinama koje je napravio u različitim uglovima džamije, odakle cirkuliše i sakuplja se u ovoj komori.

Također je napravio poseban “sistem za vlaženje”, kako bi se dim taložio na zidovima komore. Od dima sakupljenog u toj komori pravilo se najkvalitetnije mastilo. Mastilo destilirano iz svjetiljki korišteno je za ukrašavanje zidova džamije i pisanje spisa.

Dok je pravio džamiju, Mimar Sinan je između lustera postavljao nojeva jaja. Razlog za to ljudi su shvatili stoljećima kasnije. Osušeno jaje noja emitira miris koji sprečava ulazak paukova i drugih insekata u džamiju. Budući da je prošlo 400 godina, većina tih jaja je slomljena ili ukradena. Njihov broj je opao sa 300 na 30 jaja, a ona se i dalje mogu vidjeti u nekim dijelovima džamije.

Vrijedno je istaknuti dva mauzoleja koja se nalaze na mezarju pored džamije Sulejmanije. Turbe i mezar samog sultana Sulejmana i njegove supruge. Sultanov mauzolej je kupolasta zgrada, s vanjske strane okružena natkrivenom galerijom s mramornim stubovima na kojima se nalaze vrhunski lukovi. Turbe sultana i njegovih sinova, Sulejmana II i Ahmeda II, ukrašeno je rezbarenom ogradom od oraha, obloženom sedefom.

Veličanstvenu kupolu mauzoleja iznutra podupiru četiri porfirna mramorna stuba, a rezultirajuća galerija izvana je osvijetljena lučnim nišama opremljenim sa šest uparenih prozora. S obje strane sarkofaga stoje veliki svijećnjaci. Na ulazu u mauzolej, ugrađen je dio crnog kamena, koji je kako se pretpostavlja sultan Sulejman donio iz Mekke. Nedaleko od mauzoleja vladara nalazi se skromnije turbe u kojem je ukopana sultanija Hurem.

Veliko dvorište i harem koje ima ova džamija, nude ljepote koje samo možete vidjeti dolaskom u ovaj dio Istanbula. Vanjske česme u abdesthani, sa svježom i hladnom vodom, harem popločan mermerom, zelenilo na sve strane, besprijekorna čistoća kao i pogled na ovaj nevjerovatni grad, ostavljaju bez daha svakog čovjeka i musafira koji ovdje dođe, piše Preporod.

Ipak, sada je jasnije zašto kažu: “Ko je bio u Istanbulu, a nije posjetio Sulejmanovu džamiju, kao da tamo nije ni bio.”

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE