SVAKE GODINE RASIPA SE I IZGUBI DO 25 POSTO PROIZVEDENE HRANE

Centar za životnu sredinu povodom 16. oktobra, Svjetskog dana hrane, skreće pažnju na trenutnu nestabilnost prehrambenih sistema, te razarajuću ulogu koju pesticidi imaju u istim.

Savremeni poljoprivredni sistemi zasnivaju se na prinicipu ostvarivanja što većih prinosa istovremeno ostvarujući najveću ekonomsku korist.

Stubovi koji drže ovaj sistem uključuju intenzivnu obradu zemljišta, monokulturu, primjenu neorganskih đubriva, hemijsku kontrolu štetnih organizama, te upotrebu genetički modifikovanih gajenih biljaka.

Centar za životnu sredinu povodom Svjetskog dana hrane objavljuje publikaciju “Zaštitimo oprašivače” u kojoj se može dobiti više informacija o uticaju pesticida na razne aspekte biodiverziteta, te se građani mogu upoznati sa smjernicama koje preporučuju za osiguranje stabilnih i zdravih prehrambenih sistema.

  • Svjetska proizvodnja hrane nadmašuje potražnju, ali uprkos tome milioni ljudi i dalje nemaju dovoljno hrane. S druge strane, podaci pokazuju da je trećina odraslog svjetskog stanovništva gojazna. Znamo i da se u svijetu svake godine rasipa i izgubi između 20 i 25 posto proizvedene hrane. Sve ovo ukazuje na ozbiljnu neravnotežu između načina na koji se hrana proizvodi, distribuira i troši i jasno je da globalni prehrambeni sistem nije održiv”, naveli su iz Centra za životnu sredinu.
Ilustracija

Smatraju da je trenutna pandemija COVID-19 virusa pokazala koliko je ugroženo snabdijevanje hranom ukoliko se većinski oslanjamo na uvoz, a ne podstičemo razvoj lokalne organske proizvodnje.

Naveli su da prirodna staništa oprašivača nestaju zbog promjene u upotrebi zemljišta, intenzivne obrade zemljišta i klimatskih promjena, a pesticidi predstavljaju direktnu prijetnju za zdravlje oprašivača.

Pesticidi su dizajnirani da ubiju neželjene štetne organizme, ali njihova toksična svojstva i široka upotreba takođe štete korisnim insektima poput pčela.

Čak i ako se pravilno primjenjuju, pesticidi mogu imati štetne uticaje na pčele smanjujući njihov uspjeh u prikupljanju hrane, reprodukciji i otpornosti na bolesti.

  • Organski uzgojena hrana je najsigurniji način za smanjenje izloženosti pesticidima. Za proizvodnju hrane po principima organske poljoprivrede potrebno je manje hemijskih proizvoda nego što je to slučaj u industrijskoj poljoprivredi. Takođe, u organskoj poljoprivredi koristi se manje energije i vode te se stvara manje otpada. Smatra se da organska hrana sadrži više antioksidanasa, hranljivih materija, minerala i vitamina. Pored toga, ova hrana ne sadrži ostatke pesticida za koje trenutna naučna istraživanja pokazuju da su štetni u dozama, a za koje vlade i industrijske grupe smatraju da su sigurne”, izjavila je Ivana Kulić, koordinatorica anti GMO kampanje u Centru za životnu sredinu.

Najsigurnija i najjeftinija opcija je pokretanje povrtnjaka i uzgajanje sopstvenih proizvoda, a naše podneblje ima ogroman potencijal za proizvodnju hrane. Čak i najmanji raspoloživi prostor se može iskoristiti za uzgoj vlastite hrane.

Takođe je moguće uključiti se ili pokrenuti projekat zajedničke bašte u okolini. Međutim, mnogi ljudi nemaju vremena, prostora ili sklonosti da to urade, te tu nastaje potreba da se proizvodi organski uzgojena hrana.

Poručili su da je potrebno izbjegavati kupovinu proizvoda koji nisu organski jer pranjem voća i povrća možda neće biti uklonjeni pesticidi.

  • Organska poljoprivredna gazdinstva mogu dobro da posluju dok istovremeno smanjuju toksično opterećenje pesticidima te koriste metode koje su dokazano pogodne za živi svijet u zemljištu, biodiverzitet generalno i smanjenje zagađenja, ali je najveći problem što i dalje nisu finansijski podržana”, izjavila je Kulić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.