SVE OVO JE MOJ IDENTITET I MOJA OBAVEZA: BUDITE UZ CJELODNEVNI PROGRAM HAYAT TV-A POSVEĆEN DANU DRŽAVNOSTI BIH

Ona je moje oličenje, a ja sam njeno.

I zato, ususret dostojanstvenom obilježavanju 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, iznova dajem zavjet da ću jačati bedeme svoje zemlje, ne zaboravljajući ono i one koji su je suštinski gradili i grade. Kultura, tradicija, umjetnost, znanje, ljubav i ljepota su u svima koji su čuvali i čuvaju njenu državnost i stoljetnu historiju.

Mi je volimo svakom svojom sekundom.

Svakodnevno putujemo s vama kroz dobre i one manje dobre dane, bez obzira na granice, kilometre, okeane, mi smo u vašim domovima i zajedno smo okupljeni oko iste ideje – Bosne i Hercegovine ma gdje god da se nalazimo. Odlučni smo da je slavimo snažnim porukama ljubavi, dostojanstveno, kako joj i priliči. Moj doživljaj je silan, upečatljiv, moćan i pomaže mi da s istančanim emocijama pričam o onome što je moje, moja domovina, historija i moja tradicija, a da to drugi odlično razumiju.

Toliko je toga snažnog, velikog, teškog stoljećima unazad historijski ispisanog o vremenu u kojem se živjelo, o kojem mi danas pričamo. Najviše volim kada srce govori i piše, jer je ono govorilo kroz prošlost kroz one koji su se i tada zvali kao mi danas – Bosanci i Hercegovci.

Ona je moje oličenje, a ja sam njeno.

Ne udaljava li vrijeme najviše prošlost i sadašnjost? Nije li ono moj identitet? Jeste, jer historija svjedoči da jeste. Živim u zemlji koju su naseljavali Iliri, koja je bila dio Rimskog Carstva, Osmanskog Carstva, banovina, kraljevina…

 Padom pod osmansku vladavinu nije više bila nezavisna država, ali je i u okviru Osmanskog Carstva zadržala kontinuitet u smislu teritorije i imena. Nigdje drugdje nije se dogodilo da Osmansko Carstvo dozvoli zemlji koju je osvojilo da zadrži svoj  srednjovjekovni naziv. Samo je Bosna postala Bosanski sandžak, kasnije ejalet. I u to vrijeme nastavila je, uporedo s onim što je novo carstvo donijelo, njegovati vlastitu kulturu i tradiciju. Tako je sačuvano ono što se danas naziva bosanski duh, a temelji se na zajedničkom i uporednom funkcionisanju različitih slojeva kulture. Nakon što su 300 godina bosanski Krajišnici čuvali granicu najmoćnijeg carstva netaknutom, na Berlinskom kongresu 1878. odlučeno je da Bosna postaje dio Habsburške Monarhije. I pod Austrougarima Bosna je zadržala veliku autonomiju i i dalje neometano razvijala vlastitu kulturu, religiju i jezik. Historičari tvrde kako „gotovo da nema nijedne zemlje u svijetu, a u Evropi gotovo sigurno da nema koja ima tako dug kontinuitet vanjskih granica kakav ima BiH“.

Kraj Prvog svjetskog rata značio je kraj austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini. Ona je ušla u sastav novonastale države Srba, Hrvata i Slovenaca. Period između dva svjetska rata nije ponudio Bosni gotovo nikakvo pozitivno iskustvo. Oslabljena Bosna u Drugom svjetskom ratu doživjela je velike patnje, razaranja i pokušaje potpunog poništenja identiteta, ali je opstala.

Uprkos turbulentnoj, teškoj i krvavoj prošlosti dolazile su generacije koje su se borile za opstojnost Bosne i Hercegovine pa je tako uslijedilo i Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu, a u rezoluciji piše:

  • Narodi Bosne i Hercegovine u zajednici s drugim narodima Jugoslavije zajedničkim naporima kroz oružanu borbu za slobodu i nezavisnost izvojevali su pravo da urede svoju zemlju onako kako to najviše odgovara volji i interesima i njih samih i svih naroda Jugoslavije.

Budite sutra uz cjelodnevni program Hayat TV-a posvećen Danu državnosti BiH.

Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i hrvatska, i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE