Tako, posmatrajući region, Hrvatska bilježi najveći broj novoprijavljenih nezaposlenih – više od 20.400. Taj broj u Crnoj Gori iznosi nešto više od 4.000, a u Bosni i Hercegovini 18.063. Prema zvaničnim informacijama bez posla je u Srbiji, zbog posljedica pandemije, ostalo više od 11.000 ljudi.
Stručnjaci tvrde da će negativan trend biti nastavljen i u narednom periodu, a iskustva pokazuju da su prvi na udaru bili zaposleni na određeno vrijeme, kao i radnici angažovani preko agencija, sezonci, zaposleni po ugovoru i na povremeno privremenim poslovima.
Podatak za najviši broj novih nezaposlenih u Hrvatskoj, ne bi trebalo da čudi budući da turizam i povezane industrije, koji su najviše pogođeni pandemijom, čine četvrtinu hrvatske ekonomske aktivnosti.
Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), hrvatski BDP će da padne čak devet odsto. Jednak pad imaće i susjedna Crna Gora, koja baš poput Hrvatske zavisi od turizma, dok se recimo Srbiji predviđa pad od tri odsto.
Pad u turističkom sektoru i srodnim uslugama ometaće zapošljavanje i zarade, uključujući siromašnije, koji će više zavisiti od sezonskih, ugovornih i prihoda od samozapošljavanja, ocijenila je Svetska Banka.
- Ako se pandemija korona virusa ne zaustavi do avgusta, Crna Gora bi mogla da se nađe u recesiji sličnoj onoj iz 2009. Godine – smatraju u Svjetskoj Banci.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u Srbiji je na kraju marta bilo ukupno 513.058 nezaposlenih ljudi. Ipak, ukupan broj je u odnosu na prethodni mjesec smanjen za oko hiljadu. Zvanični podaci Zavoda za zapošljavanje kažu da je ukupan broj nezaposlenih u Hrvatskoj 158.143, Bosni i Hercegovini 410.962, u Sjevernoj Makedoniji 166.000, Crnoj Gori 39.468, a u Albaniji 221.000.
Neminovno je da je na ukupan broj nezaposlenih u ovim državama uticao i povratak mnogobrojnih građana iz inostranstva. Više stotina hiljada njih se iz inostranstva vratilo u zemlje regiona, a prema zvaničnim podacima u Srbiju ih je stiglo više od 400.000. Iako preciznih podataka još nema, prema ličnim svjedočanstvima može se reći da je veliki broj njih u zapadnoj Evropi ostao bez posla. Kriza ih je ostavila bez posla i pitanje je koliko će to potrajati.
Prema mišljenjima stručnjaka, određeni broj njih, koji ne uspiju da se vrate na poslove u inostranstvo, ovdje će “vršiti pritisak” na tržište rada kao i na socijalne fondove.
- Otkazi su prisutni u različitim sektorima, a biće ih sve više. Otpuštanja će biti i u srednjim i velikim preduzećima i to zbog sve većeg pada tražnje na globalnom tržištu. Pogledajte samo tri velike industrije automobilsku, aero i proizvodnju mašina i opreme za ugostiteljstvo i turizam. Imamo dosta firmi u ovim oblastima koje rade neke komponente i svi su u problem – izjavio je za Blic Biznis Dragoljub Rajić, konsultant iz Mreže za poslovnu podršku.
U nekim kompanijama u Srbiji su već u aprilu, ističe Rajić, donesene odluke da se linearno umanje plate, jer su prihodi umanjeni a poslodavcima je stalo da zadrže kvalifikovane i stručne radnike, koje je inače teško naći na tržištu. Na taj način se bore da održe rad.
