SVEČANA AKADEMIJA POVODOM DANA NEZAVISNOSTI, DŽAFEROVIĆ PORUČIO: BIH NIKADA NEĆE PODIJELITI, SLOBODU NAM NIKADA NEĆE ODUZETI

Svečana akademija povodom Dana nezavisnosti BiH upriličena je u Vijećnici.

Hayat

Akademiji su prisustvovali član Predsjedničtva BiH Šefik Džaferović, Miro Lazović bivči predsjednik Skupštine RBiH koji su se i obratili prisutnima. Alademiji su također prisustvovali i članovi foruma parlamentaraca koji su demokratskom voljom građana BiH usvojili deklaraciju o nezavisnosti, zatim Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinsko Puljić, predtavanici institucija BiH, Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo , akademske zajednice i nevladinih organizacija… Na početku svečanosti prisutni su poslušali himnu BiH u izvedbi Sarajevske filharmonije. Poslije himne učenjem fatihe i minutom šutnje odata je počast onima koji su dali živote za odbranu BiH.

Brojnim gostima se obratio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Šefik Džaferović, i poručio:

  • Čast mi je da se ovakvom skupu mogu obratiti u svojstvu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i zajedno s vama obilježiti Dan nezavisnosti naše Domovine.  Posebno mi je zadovoljstvo da se nalazim među ljudima koji su svojim nesebičnim angažmanom dali doprinos u odbrani i afirmaciji nezavisne i demokratske Bosne i Hercegovine.
Hayat
  • Datum kojeg danas obilježavamo sudbinski je za našu državu i sve njene ljude. Neću reći ništa novo ako kažem da je ovo jedan od najznačajnih datuma u novijoj historiji naše domovine. Tog 29. februara i 1. marta 1992. godine, izlazeći na referendum i zaokružujući ZA na glasačkom listiću izglasali smo nezavisnost, ali i krenuli u osvajanje slobode.Tu slobodu htjeli su nam uzeti, a našu državu izbrisati sa mape. Odbranili smo se od agresije velikodržavnih projekata, odbranili smo našu slobodu.
Hayat
  • Danas je prilika da pošaljemo poruku svima koji možda i u ovom vremenu snivaju snove da će političkim sredstvima realizirati ratne ciljeve ili na bilo koji drugi način ugroziti Bosnu i Hercegovinu i našu slobodu. Poruka im je: Bosnu i Hercegovinu nikada neće podijeliti, slobodu nam nikada neće oduzeti – poručio je Džaferović.
Hayat
  • Zato je i danas prilika da se sjetimo najboljih sinova ove zemlje, koji su svoje živote ugradili u temelje nezavisne države i slobode koju danas živimo – dodao je on, javlja naša novinarka s lica mjesta, Elma Odobašić.

U svom obraćanju između ostalog Džeferović je poručio da BiH nam niko neće oduzeti.

Dame i gospodo,

Danas obilježavamo Dan nezavisnosti, ali je potrebno napomenuti da je on je neraskidivo povezan sa državnošću Bosne i Hercegovine i 25. novembrom, Danom državnosti naše zemlje.

Referendum o nezavisnosti iz 1992. godine je nezamisliv i pravno ne bi bio moguć bez odluka ZAVNOBiH-a, kojima je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine, sa ključnim elementima državnosti – suverenitetom i teritorijalnim integritetom.

Zato je za 1. mart uvijek dobro da se podsjetimo i na 25. novembar, i obratno – svakog 25. novembra moramo se prisjetiti 1. marta.

To je važno naglasiti zbog svih onih koji negiraju državnost Bosne i Hercegovine i pokušavaju je vezati isključivo za Dejtonski mirovni sporazum.

Dejtonskim mirovnim sporazumom zaustavljena je vojna agresija na Bosnu i Hercegovinu.

U tom sporazumu ne postoji član kojim bi se utvrđivalo formiranje države. Naprotiv, član 1. Ustava Bosne i Hercegovine kaže da će Republika Bosna i Hercegovina, čije će ime od tog trenutka biti Bosna i Hercegovina, nastaviti svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu, sa međunarodno priznatim granicama, te da ostaje država članica Ujedinjenih nacija.

To su odredbe koje ne ostavljaju ni najmanji znak sumnje.

Također, članom 2. Ustava utvrđeno je da će Bosna i Hercegovina funkcionirati kao demokratska država, prema vladavini prava i sa slobodnim, demokratskim izborima. Kako smo ranije vidjeli, vladavina prava i demokratski izbori su vrijednosti, na kojima je utemeljen 1. mart, a koje su dakle ugrađene i u Dejtonski mirovni sporazum.

Dio Dejtonskog sporazuma je i 1. mart kao državni praznik, jer je Dejtonom predviđen kontinuitet važenja zakona iz Republike BiH do usvajanja novih. To je potvrdio i Ustavni sud BiH. Dakle, oni koji ne prihvataju 1. mart kao državni praznik time krše zakon i Dejtonski mirovni sporazum.

Podsjetiću da se tek u članu 3. utvrđuje modifikacija unutrašnje strukture, kroz odredbu da se Bosna i Hercegovina i Hercegovina sastoji od dva entiteta: entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska, a nakon Arbitražne odluke za Brčko – Brčko Disktikta BiH.

Dejtonskim mirovnim sporazumom jeste modificirana unutrašnja struktura države Bosne i Hercegovine, ali nikada, nijedan dan, sama država Bosna i Hercegovina nije prestala postojati, kao suverena i međunarodno priznata država, onako kako je utemeljena nakon 1. marta 1992.  

Suština Dejtonskog mirovnog sporazuma jeste da se poštuju svi članovi. Nemoguće je poštivati samo treći član, kojim se utemeljuju entiteti, a negirati prvi član, koji jasno kažu da je država Bosna i Hercegovina, za razliku od entiteta postojala i prije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ili drugi član, koji nalaže puno poštivanje vladavine zakona.

Poštovani prijatelji,

Sve ovo što sam rekao su poznate i jasno utvrđene činjenice. Ali, nužno je da ih povremeno ponovimo. I zbog sebe, ali i zbog onih koji i danas nasrću na Bosnu i Hercegovinu, manipulišu činjenicama i historijskim događajima.

Mi ćemo se od tih nasrtaja odrbraniti, u to neka svi budu sigurni. Oni koji političkim akcijama, ucjenama ili na bilo koji način nastoje ostvariti svoje antidržavne ciljeve, neće uspjeti. Uzalud gube vrijeme.

Nažalost, stalno produciranje kriza i blokada nanosi ogoromnu štetu svim ljudima u ovoj zemlji. Relevantne analize pokazuju da stalna politička nestabilnost i nesigurnost predstavljaju kočnicu bržem ekonomskom razvoju, te u konačnici motivišu ljude da odlaze iz zemlje.

Permanentna politička kriza obeshrabruje investitore da pokreću posao u Bosni i Hercegovini, jednako kao i mlade ljude da planiraju život i zasnivaju porodice, te se i jedni i drugi na koncu odlučuju da odu u druge zemlje. Ta pojava razorno pogađa sve dijelove Bosne i Hercegovine i sve njene narode. Stalni napadi na ustavnopravni poredak neće dovesti do nestanka Bosne i Hercegovine, ali hoće dovesti do ekonomskog osiromašenja i iseljavanja mladih ljudi.

Bosna i Hercegovina  još uvijek ima dovoljno ljudi, još uvijek ima dovoljno snažan demografski korijen, da može računati na svoju budućnost. Ali niko ne smije da se igra sa time, i nijedan političar nema pravo da stvara atmosferu u kojoj će mladi ljudi misliti da ovdje nema budućnosti.

Ključna poruka koju trebamo poslati jeste da svi politički akteri moraju biti svjesni svoje odgovornosti, te da se mora prestati sa negativnom i destabilizirajućom retorikom. Svi trebamo raditi svoj posao, okrenuti se konstruktivnom dijalogu i raditi konkretne stvari za dobrobit svih naših građana.

Društvena realnost u brojnim slučajevima mnogo je naprednija od političke scene. Kroz različite aktivnosti, a naročito u oblasti privredne saradnje, građani iz svih dijelova BiH, i iz svih naroda, uspješno sarađuju. Ekonomija je već odavno prevazišla koncept međuentitetskih podjela, a slične tendencije se razvijaju i u drugim oblastima. Odgovorni politički lideri trebaju slijediti njihov primjer, umjesto da predstavljaju izvor podjela i nepovjerenja.

Ova lijepa zemlja ima svega dovoljno da svi njeni ljudi mogu živjeti komotno i ugodno, da mogu pošteno zarađivati i u miru odgajati svoju djecu. Ljudi ove zemlje takav život zaslužuju.

U to ime,  na kraju, želim svima vama, kao i svim građanima Bosne i Hercegovine čestitati Dan nezavisnosti – zaključio je svoj govor član Predsjedništva BiH.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.