Također, zbog trošarinske politike cijene cigareta su značajno premašile kupovnu moć građana pa su cigarete u BiH među najskupljima prema životnom standardu u cijeloj Europi, što je pušače primoralo da ove proizvode kupuju na sve više rastućem crnom tržištu.
Institucije zadužene za kontrolu provođenja zakona, poput policije i inspekcije, u ovoj godini bilježe bolje rezultate u oblasti suzbijanja crnog tržišta cigaretama i duhanom, ali njihova borba ne može donijeti zadovoljavajući epilog dok država ne smanji porezno opterećenje na ove proizvode.
Roba bez porijekla dominantno na tržnicama
Iz inspekcija doznajemo da u registriranim prodajnim objektima, prodavaonicama, trgovačkim centrima, trgovačkim radnjama i drugim, rijetko zatiču robu bez porijekla, iako se i to događa.
Roba bez porijekla najčešće se prometuje na tržnicama kod fizičkih osoba.
Inspektori, kako su kazali, povremeno na tržnicama zatiču fizičke osobe koje prometuju duhanskim prerađevinama bez porijekla, ali kažu kako je tu uglavnom riječ o manjim količinama.
Do sada, dodaju, nisu imali slučajeva da su na tržnicama ili u trgovačkim objektima zaticali velike količine duhana i duhanskih prerađevina bez porijekla jer, kako kažu, fizičke osobe ih u pravilu skladište u vozilima ili privatnim prostorijama.
Nadalje, iz institucija zaduženih za provođenje zakona navode da stalno rade na tome da šverc suzbiju.
Granična policija BiH za deset mjeseci 2021. privremeno je oduzela 155.529 kutija cigareta bez trošarinske markice, procijenjene vrijednosti oko 789.530 KM i 563 kg duhana, procijenjene vrijednosti oko 47.530 KM.
- Granična policija kontinuirano radi na sprječavanju svih oblika prekograničnog kriminala kao i na presijecanju lanca krijumčarenja cigareta i duhanskih proizvoda – rekla je za medije Franka Vican, glasnogovornica GP-a BiH.
Šverc potiče visoka cijena cigareta
Za jedan bh. portal, Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje BiH, rekao je da krijumčarenje, nedopuštenu proizvodnju i trgovinu duhanskim proizvodima potiče visoka cijena cigareta i duhana na legalnom tržištu i potražnja potrošača za jeftinim cigaretama i duhanom.
- Visoka davanja na duhanske proizvode države određuju kako bi se više sredstava pribavilo u državni proračun, ali i kako bi se pušače odvratilo od pušenja. No, visoka cijena na legalnom tržištu dovodi do porasta ilegalnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda. Ovu priliku za zaradom osim sitnih krijumčara, koji tako popunjavaju kućni proračun, uočile su i kriminalne organizacije. Zarada od krijumčarenja je velika, a kazne u usporedbi s kaznama za krijumčarenje narkotika drastično su manje – kazao je Kovačević i naveo da je za deset mjeseci 2021. godine Uprava za neizravno oporezivanje BiH zaplijenila cigarete, rezani duhan, ručno punjene cigarete, arome za nargilu i duhan u listu u vrijednosti 4,986.335 KM.
U odnosu na cijelu prošlu godinu, kada je zaplijenjena roba vrijedna 2,477.696 KM, ovo je značajno povećanje i rezultat je rada UNO-a, SIPA-e, Granične policije, entitetskih MUP-ova, policije Brčko Distrikta i drugih tijela, koja provode operativne akcije na teritoriju cijele države, piše Večernji list.
- U prethodne tri godine bilježi se značajan rast zaplijenjenih količina i vrijednosti duhana i duhanskih prerađevina. Ovaj rezultat je posebno vidljiv u 2021. godini, u kojoj je samo u prvih deset mjeseci utvrđen rast zaplijenjenih proizvoda za više od 100 posto, što posebno ilustrira i ukazuje na razinu pojačanih aktivnosti, ali i ostvarenih rezultata i prioritetnog djelovanja u smjeru sprječavanja i sankcioniranja nezakonitog prometa svih vrsta trošarinskih proizvoda – kaže Kovačević.
Represivne mjere i regresivna trošarinska politika
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić navodi da, iako su inspekcijske kontrole povećane i specifična trošarina na cigare je nedavno treći put zamrznuta, to još uvijek nije dovoljno jer crno tržište i dalje bilježi visoku razinu ekonomske aktivnosti. Nadalje, on kaže da je porezno opterećenje, koje je sada oko 90% na duhan u BiH, jedno je od najvećih u Europi.
Ovo opterećenje znači da od maloprodajne cijene kutije cigareta na legalnom tržištu 90 posto tog iznosa ide državi, a ostatak distributerima, trgovcima i proizvođačima.
Drugim riječima, ako kutiju cigareta platite 5 KM, država sebi uzima 4,50 KM.
- Najveći problem postojanja crnog tržišta jest gubitak u naplati javnih prihoda, konkretnije trošarina. Procjene pokazuju da kada bi kompletno ilegalno tržište bilo u legalnim tokovima, država bi mogla računati na dodatnih milijardu maraka. Međutim, kada bi kompletno ilegalno tržište bilo dio legalnog sustava, postavlja se pitanje što bi se s tim novcima uradilo i bi li se dodatni prihodi usmjerili u tekuću proračunsku potrošnju ili u jasnu namjenu i zdravstveni sektor – zaključuje Hadžić.
I ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je, kako kaže, prioritet svih prioriteta – izmjena postojeće trošarinske politike.
- Potrebno ju je uskladiti sa životnim standardom građana BiH – kaže Čavalić.
Prema njegovim riječima, država samo periodično provodi represivne mjere s ciljem suzbijanja crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda. Ovo se, dodaje, ne radi sustavno ni strateški, tako da dugoročno ne daje rezultate, a iz godine u godinu neformalno tržište postaje razvijenije i to prije svega zbog pogrešnog planiranja trošarinske politike od države.
- Tako da je u ovom trenutku upravo država, ili točnije njezina trošarinska politika, najveći saveznik crnog tržišta i jamac njegovog opstanka. Paradoksalno je da u isto vrijeme imamo represivne mjere i regresivnu trošarinska politiku. To jednostavno ne daje rezultate na dugi rok – naveo je Čavalić.
