Od toga je prve doze bilo nešto više od 24.400, to je isto za 50 posto više nego prošle sedmice, a tada ih je bilo 16.800. Na revakcinisanje došlo je tri puta više ljudi nego prethodne sedmice, rekla je Mirjana Kujundžić Tiljak za HRT.
Pojasnila je razliku između treće i booster doze.
- Postoji treća doza vakcine za osobe koje su imunokompromitirane, teški hronični bolesnici, za koje se pretpostavlja da je njihov imunološki odgovor lošiji. Te osobe četiri tjedna nakon druge doze mogu dobiti treću dozu, a ova doza o kojoj mi govorimo je dodatna ili booster doza koja se daje nakon šest mjeseci starijima od 18 godina. Daje se hroničnim bolesnicima, zdravstveni djelatnici, osobe u domovima za starije, djelatnici koji rade u takvim institucijama.
EMA je kao booster dozu registrirala vakcinu proizvođača Pfizer i Moderna.
- Oni koji su se s prve dvije doze vakcinisali Pfizerom preporuka je da booster dozu dobiju od Pfizera. Oni koji su se vakcinisali Modernom preporuka je da dobiju booster dozu Moderne, s tim da je ta dodatna doza nešto manja – pola kao prve doze.
Kujundžić Tiljak je rekla kako ne bi trebalo prvo mjeriti antitijela da bi uopće odlučili hoćemo li se vakcinisati booster dozom, piše 24sata.hr.
- Mi zapravo ne znamo kolika antitijela jesu koja su nam potrebna, ne znamo puno o tome. Kada budu konkretni rezultati istraživanja, za sada stvarno ne znamo i nema potrebe. EMA i HALMED, na temelju svih dokaza koje su podastrle farmaceutske tvrtke – Pfizer i Moderna, te na temelju bogatog iskustva dodatne doze u Izraelu, donijeli su odluku da se s tim vakcinama može vršiti dovakcinisanje – rekla je.
Vakcina nas definitivno štiti od težeg oblika bolesti, poručila je Kujundžić Tiljak. Istaknula je kako istraživanje provedeno u SAD-u na 3,5 miliona osoba vakcinisanih Pfizerom pokazuje da nakon šest mjeseci pada učinkovitost cjepiva vezano za zarazu, ali učinkovitost protiv teškog oblika bolesti koji završava hospitalizacijom ne miče se za sve varijante, čak i deltu, i ona iznosi preko 90 posto.
- Svi u Hrvatskoj, mlađi od 55 godina, koji su preminuli od COVID-a, a nisu bili bolesni od ničega prije toga nisu bili vakcinisani. Ako se ovaj jesenski val usporedi s prošlogodišnjim onda je smrtnost dvostruko manja. U zemljama koje imaju puno veći obuhvat vakcinisanih, ta smrtnost je pet puta manja. Vakcinisati se treba da bismo se zaštitili i spriječili teške oblike bolesti i umiranje, to je naše pravo i obveza – zaključuje.
