SVJETSKE PRIVREDE SU U PROBLEMIMA: LJUDI U SVIJETU MASOVNO DAJU OTKAZE, EVO ŠTA JE GLAVNI RAZLOG

Svjetske privrede su u velikim problemima zbog toga što su radnici počeli masovno davati otkaze na trenutnim poslovima, uglavnom u trgovinama i uslužnom sektoru.

Činjenica da su radnici počeli otkazivati ugovore o radu u potrazi za boljim zaposlenjem, zakomplikovala je ionako napetu situaciju u svjetskoj trgovinskoj mreži, pa menadžeri i poslodavci moraju upravljati s dvije krize. S jedne strane, sve im je teže i skuplje nabaviti sredstva za poslovanje, a, s druge strane, radnici im odlaze na druga radna mjesta, piše zagrebački Index

Svjetski fenomen

Fenomen je najrašireniji u SAD-u, ali se proširio i po ostatku svijeta, iako ne svuda na isti način. Broj radnika koji su dali otkaz popeo se s 3.3 miliona mjesečno u aprilu 2021. na 4.3 miliona mjesečno u septembru ove godine, što su historijski nivoi.

Prema anketi na uzorku od 6.000 radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, čak 69 posto radnika planira potražiti novi posao u sljedećih nekoliko mjeseci, a 24 posto u sljedećih tri do šest mjeseci. Agencija za zapošljavanje koja je provela anketu procjenjuje da su prijašnjih godina mogli očekivati da će 11 posto radnika promijeniti posao. Od 7.500 ispitanih preduzetnika u Njemačkoj, njih 66 posto navelo je da ne mogu pronaći dovoljno stručnih radnika. Istraživanje Microsofta 2020., na uzorku od 30.000 radnika, pokazalo je da 41 posto anketiranih planira dati otkaz.

Situacija u Evropi je puno manje dramatična od one u SAD-u zbog toga što su standardno manje oscilacije u zaposlenosti/nezaposlenosti te su radnici manje mobilni.

U aprilu 2020., uslijed pandemije i lockdowna, stopa nezaposlenosti u SAD-u naglo je skočila s četiri na 14 posto, ali se brzo vratila na pet posto. S druge strane, u EU nije bilo naglog skoka nezaposlenosti, ali je ona još uvijek iznad sedam posto, viša nego u SAD-u.

Međutim, to je povijesna konstanta i očekivano s obzirom na razlike u socijalnim i radnim pravima između EU i SAD-a.

Daju otkaz jer ga mogu priuštiti

Analitičari tržišta rada glavni razlog vide u pandemiji i politikama vezanima za nju. Lockdowni su prisilili ljude da uspore tempo te razmisle o svojim karijerama i životima.

Velik rast zapošljavanja nakon otvaranja dao im je mogućnost da ideje o promjeni karijere provedu u djelo. S više od 10 miliona otvorenih radnih mjesta – ta promjena je relativno laka. Uz to, 2020. je bila godina velike štednje. Kako je velik dio godine puno toga bilo zatvoreno, onda su ljudi manje trošili, odnosno mijenjali su svoje potrošačke navike.

Rekordni nivoi štednje omogućile su im da akumuliraju dovoljno novca za prebroditi neko vrijeme do pronalaska novog posla i da uopće sebi mogu priuštiti upuštanje u potragu.

Poboljšanje radnih uslova

Zavod za statistiku rada u SAD-u je u oktobru objavio podatke prema kojima raste zapošljavanje u svim sektorima, osim u javnom. Prosječna plata po satu rasla je 4.9 posto u zadnjih godinu dana (na 30.96 dolara), a broj radnih sati u sedmici pada s 34.8 na 34.7 sati.

Poslodavci paničare oko novonastale situacije i boljim uslovima nastoje zadržati radnike i privući nove.

Radnici iskorištavaju novonastalu situaciju ne samo da bi poboljšali svoje radne uslove nego pokušavaju napravili bolji balans između privatnog i radnog života.To je posebno osnažilo žene, koje, prema dosadašnjim istraživanjima, stavljaju veću važnost na ravnotežu između privatnog i poslovnog života od muškaraca i više vrednuju slobodno vrijeme, brigu za porodicu i djecu, hobije i rekreaciju.

Podaci za SAD pokazuju da su žene ostvarile brži rast plaća od muškaraca, 4.9 posto u odnosu na 3.4 posto. Profitirali su i oni koji su promijenili posao jer su im plate rasle za 5.4 u odnosu na 2020., dok su onima koji nisu mijenjali posao rasle 3.9 posto. Više su rasle plate srednje i niže kvalificiranima nego visokoobrazovanima, a mlađi radnici imali su veći rast plata od starijih.

Društvene promjene

Jedan aspekt “masovne ostavke” je i promjena poslovne kulture po pitanju lokacije rada, tj. sve više kompanija dopušta zaposlenicima da budu dislocirani iz ureda i rade od kuće. Takav razvoj situacije pogoduje ne samo radnicima nego i malim gradovima, koji se ne nalaze uz velika poslovna i industrijska središta. Ljudi se sve više vraćaju živjeti u mala mjesta, potaknuti mogućnosti rada na daljinu, ali i nižim troškovima života. Ako se ne mora, bolje je ne živjeti u skupim gradskim središtima, a trenutna situacija omogućuje sve većem broju ljudi da bira i izabere rad od kuće u udaljenom malom gradu s niskim troškovima.

“Masovna ostavka” izmiješala se s već započetim promjenama na tržištu rada, kao što su digitalizacija i omogućavanje rada na daljinu, spremanje podataka u “cloudove” umjesto u fizičkom obliku i rast cijena nekretnina u urbanim središtima, te tako ljudima ponudila alternativu, pritom pomažući malim gradovima da obnove život u sebi, ali i gradsku blagajnu.

Velike promjene zahvaćaju i porodični život. Sve više članova porodice radi od kuće, kuha, brine se za djecu u kući (umjesto da ih odvode u vrtiće i škole), zabavljaju se u kući, pa čak i samostalno obrazuju djecu. Udio Amerikanaca koji žele raditi duže od 62. godine pao je na 50.1 posto, na najniži nivo od 2014.

Preniske plaće

Makroekonomisti smatraju da se primarno radi o problemu preniskih plata, tj. niskokvalificirani radnici shvatili su da njihov rad vrijedi više nego što za njega dobivaju, a situacija s covidom-19 dala im je priliku ne samo da razmisle o tome šta žele nego su i, uslijed velikih direktnih i indirektnih državnih transfera stanovnicima, dobili dodatan kapital da mogu neko vrijeme biti bez posla u potrazi za pozicijama s boljim uvjetima.

Zbog toga se ni u SAD-u ni u EU nezaposlenost nije vratila na pretpandemijske razine, iako je rekordno puno otvorenih radnih mjesta.

Poslodavci će jednostavno morati podizati plate najslabije plaćenim radnicima, posebno u ugostiteljstvu i trgovini. To će se dogoditi, pa se nakon “masovne ostavke” može očekivati fenomen “masovnog zapošljavanja”, zavisno od toga hoće li se privreda dovoljno brzo oporaviti.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE