SVJETSKI JE DAN KNJIGE: GRANICE LJUBAVI I UMJETNOSTI

Danas, 23. aprila, u svijetu se obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava, a odluka o obilježavanju donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine.

Povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava razgovarali smo sa književnicom Melidom Travančić

Za početak najbolje da krenemo od uloge književnosti. Kakva je ona danas? 

Književnost je ne samo danas nego oduvijek imala mnogo važnu ulogu u životu onih koji čitaju i pišu. Ona prije svega onoga ko piše, a kasnije i čitatelja nagna da svijet posmatra drugim očima i da svijet razumije na drugačiji način. Književnost je sredstvo pomoću kojeg se može doći do najosjetljivijih dijelova bića. Ali jasno je da danas književnost doživljava transformaciju. Ona, nažalost, gubi svoju usmjerenost na papir, odnosno na knjigu, jer se  sada mnogo više prezentuje, pa čak i nastaje putem interneta i dobija drugačiji status. Neko može kazati da je to dobro, da je književnost bliža ljudima, da ljudi više čitaju, knjige su im dostupnije, ali to zapravo ne znači mnogo. Jer zaboravlja se ono najvažnije: možda književnost jeste dostupna svima, ali to ne znači da je svi i razumiju. Mehanizam selekcije nije iščezao, samo se transformirao.

Šta je najvažnije za jedno književno djelo? Kako da knjiga dođe do čitatelja?

Najvažniji je kvalitet. O vrijednosti nekog književnog djela možemo govoriti na osnovu njegove privlačne snage, a to znači da nas to djelo nakon čitanja navodi na razmišljanje, da nas dodirnu i(li) potresu riječi, stihovi, tekst… A sva istina zapravo je u tome da se mora pisati iskreno, jer kako navodi Emerson ko piše za sebe, piše za publiku vječnosti. Prije nekoliko dana završila sam priču na kojoj sam radila jako dugo i poslala prijatelju na čitanje, njegov komentar je bio da će mi čitatelj sve povjerovati! Time mi je kazao da sam kao pisac uspjela, a to je upravo ono o čemu govorim, i mislim da je to najvažnije za književno djelo.

Šta Vas inspiriše da pišete?

Nadahnjuju me ljudi koji dolaze i odlaze iz mog života. A tjeraju me unutrašnji nemiri.  Situacije u kojima se zatičem ili u kojima se zatiču ljudi bliski meni… Putovanja su, također, veliki pokretač pisanja, dok su bila moguća, naravno.

Kako objaviti knjigu?

Ne postoji neko uputstvo za objavljivanje knjige, barem ga ja nemam. Najvažnije mi je da sve što preživljavam oblikujem u riječ, najvažnije mi je početi proces pisanja, a onda i osjetiti tu snagu i moć napisanoga. Tada znam da je književnost i moja nada i moj spas. Naravno, nakon toga slijedi ono drugo značajno, a to je objavljivanje knjige. Na knjigama dosta dugo radim, ponekad se i godinama vraćam jednoj knjizi… A onda taj osjećaj kad držite svoju novu knjigu! Imam jako dobru suradnju sa izdavačem, tako da nemam taj problem šta nakon toga kad je knjiga završena.. Veći je problem sama distribucija knjiga… Mislim da izdavačke kuće danas moraju malo više novaca uložiti u marketing, moraju se knjige naći na policama knjižara i u regiji, barem onim zemljama gdje nam nije potreban prevoditelj. Mene su mnogi ljudi pitali gdje mogu kupiti moje knjige u Crnoj Gori ili Srbiji… Knjige se mogu poručiti i online, ali to onda bude mnogo skuplje. Malo se više pažnje mora posvetiti tom umrežavanju izdavača i razmjeni knjiga, suradnji.  

Prije nekoliko dana za knjigu Sjena u sjenci dobitnica ste Planjaxovog pera, šta Vama kao autorici znači to priznanje?

Nagrade i priznanja uvijek znače i čine knjigu „vidljivijom“ širem krugu ljudi. Knjiga poezije Sjenka u sjenci nagrađena je od strane Fondacije za izdavaštvo za 2019. godinu, a u 2020. godini bila je jedna od najprodavanijih knjiga prema izvještajima izdavačke kuće Planjax. Vrijeme pandemije zaustavilo je promociju ove knjige, ali nije zaustavilo čitatelje da do nje dođu. Iznenađena sam i radosna da se poezija tako mnogo čita. 

Pišete li nešto? Kada možemo očekivati Vašu novu knjigu?

Čini mi se da uvijek pišem i o sebi i o drugima. Ove godine trebala bi biti objavljena moja knjiga priča, zapravo specifična je to knjiga, pa neki pisci koji su čitali rukopis kažu da je to roman… Riječ je o dijalozima koji propituju granice ljubavi i umjetnosti. Također, dugo godina pratim savremenu bosanskohercegovačku književnu scenu, tako da su moja zapažanja zabilježena u tekstove, a onda se formirala i knjiga ogleda o našoj savremenoj književnosti, te bi i ova knjiga trebala biti objavljena u skorije vrijeme.

Šta preporučujete za čitanje?

Kada imam priliku preporučiti knjige za čitanje, onda su to uvijek bosanskohercegovački autori, pa ću krenuti od odlične poezije Mehmeda Begića, Emine Selimović i Seada Husića, zatim romana Damira Ovčine Kad sam bio hodža, Fajke Kadrića Udovičke zemlje, Zlatka Točića 28.6.2014. i kratke piče Ervina Mujabašića. Možda je ovo i dovoljno za prvi krug čitanja.

Za kraj dodati da se za vrijeme pandemije i izolacije prema nekim istraživanjima više čitalo i da su se knjige ”vratile u modu’, pojedine kompanije čaku su zabilježile i porast prodaje knjiga tokom izolacije.

(Elma Odobašić)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

HUSIĆ: NEMA VIŠE PREGOVORA OKO POVEĆANJA CIJENE UGLJA, SREDSTVA ĆE BITI...

0
Na prvom sastanku Sindikata radnika rudnika u FBiH i pregovaračkog tima Vlade Federacije BiH, koji je održan večeras u Sarajevu, postignut je dogovor o 10 od ukupno 13 rudarskih zahtjeva.