TAZ: VELIKI ZADACI PRED CHRISTIANOM SCHMIDTOM

Novi visoki predstavnik naglašava da nije diplomata, već političar. Diplomate nastoje izbjeći sukobe. Kao političar, on će tražiti rješenja i pokušavati ih implementirati.

  • Novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, bio je impresioniran ljepotom zemlje, planinama, rijekom Neretvom, selima sa džamijama i crkvama nakon posjete sa svojom porodicom u Mostaru”, piše ugledni njemački novinara Erich Ratfelder u tekstu za Die Tageszeitung.

U tekstu on navodi i da se ipak u prvim izjavama novog visokog predstavnika može vidjeti izvjesna napetost.

  • Zato što bi političar CSU -a iz Frankonije sada trebao suditi o onome što je zanemareno na međunarodnoj strani posljednjih godina, zapravo više od decenije, pita se Rathfelder.
  • Njegov cilj je voditi politički podijeljenu zemlju na put koji joj omogućava da je EU prihvati kao svoj dio.

Tu se gomilaju problemi, naravno. Schmidt je svjestan da se za svoj autoritet mora boriti od samog početka. Iako su prvi visoki predstavnici, poput Šveđanina Carla Bildta (1996-1998) ili Britanca Paddy Ashdowna (2001-2006), još uvijek imali velika ovlaštenja za provođenje svojih zadataka praćenja provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, ovo ovlaštenje je oslabilo i dovedeno do borbe za dan više.

Dok je Ashdown još uvijek uspio smijeniti nacionalističke ekstremiste s mjesta gradonačelnika, međunarodna politika izgubila je Bosnu iz vida ratovima u Afganistanu i na Bliskom istoku i nije više pružala značajnu podršku ostalim visokim predstavnicima.

Odlučeno je da se sve više ovlasti prenese na lokalne vlasti. Kao rezultat toga, posebno su srpski nacionalisti iznijeli adute, doveli u pitanje državne zakone u cjelini i bojkotirali ih bez kažnjavanja. Takozvana “teorija vlasništva” (ownership) dovela je do daljnje podjele zemlje do te mjere da je pozvala na ujedinjenje Srbije i RS, koja je nastala na temeljima zločina etničkog čišćenja.

Vremenom su visoki predstavnici dozvolili da se njihova moć smanji. Schmidt je toga svjestan. U prvim izjavama kritizirao je “ownership” i naglasio da nije diplomata, već političar.

Diplomate nastoje izbjeći sukobe. Kao političar, on će tražiti rješenja i pokušavati ih implementirati.

Čini se da za sada ne mora brinuti o vjetru u leđa. Budući da su se očito Berlin i Vašington, Angela Merkel i Joe Biden, složili da ga podrže. Za Bidena, koji je 1993. ukazao na očajnu situaciju ljudi u Sarajevu i doprinio da se SAD vojno uključe od 1995. nadalje, Bosna je stvar srca. U Berlinu je bivši visoki predstavnik i bivši ministar CDU-a Christian Schwarz-Schilling ( koji je 2006.–2007. bio visoki predstavnik) svakako doprinio promjeni kursa.

Budući da Francuska i Velika Britanija također podržavaju novu bosanskohercegovačku politiku, Schmidt se može nadati međunarodnoj podršci.

Rusija je, s druge strane, htjela spriječiti Schmidta da bude imenovan za visokog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN -a, ali nije uspjela na glasanju.

Sadašnji visoki predstavnik, austrijski diplomata Valentin Inzko, poznat je po svojim oštrim formulacijama. Na ovoj dužnosti je od 2009. godine, ali kao predstavnik male zemlje nije imao dovoljnu međunarodnu podršku. Uostalom, malo prije promjene funkcije uspio je uz korištenje Bonskih ovlaštenja, provesti zakon koji mu je bio pri srcu: Negiranje ratnih zločina i genocid u Srebrenici treba učiniti krivičnim djelom. Ovo uključuje i odavanje počasti ratnim zločincima, što redovno radi Republika Srpska, ali i hrvatski nacionalisti u Mostaru.

Kao odgovor na njegovo djelo, čelnici RS su najavili da će se povući iz rada državnih institucije.

To nije šokiralo grupu novinara i konsultanata koji su se sastali u petak u rezidenciji 90-godišnjeg Christiana Schwarz-Schillinga u Sarajevu. CSS, kako ga neki zaposleni od milja zovu, bio je univerzitetski predavač u Sarajevu do pandemije, a sada se vratio kada je Schmidt svečano inauguriran.

Kada je 72-godišnji Valentin Inzko ušao u prostoriju za prijem, CSS ga je srdačno dočekao u ovom krugu i čestitao na njegovom djelu. Civilno društvo dugo je tražilo da se falsificiranje historije kazni. Ali svima je takođe bilo jasno da Schmidt sada mora pronaći instrumente protiv otpora nacionalista, kako bi se zakon provodio.

Inzko kaže da je 500.000 mladih ljudi napustilo Bosnu posljednjih godina. “Jednostavno ne možeš podnijeti život pod ovim uslovima”. I novi visoki predstavnik to vidi tako.

U intervjuu za Deutsche Welle, Schmidt je rekao da se iseljavanje mladih ljudi mora zaustaviti ekonomskim i političkim reformama.

Njemačka je također uključena u ovaj odliv mozgova. Mnogi dobro obučeni ljudi željeli bi biti prihvaćeni kao medicinske sestre i ljekari, ali i kao inženjeri u Njemačkoj, o čemu se razgovara u Sarajevu. U bosanskim bolnicama, s druge strane, postoji nedostatak osoblja, što je postalo posebno jasno u vrijeme pandemije.

Schmidtu zaista trebaju jaki živci, rezime je: mora razviti ustavnu državu, dati mladim ljudima nadu, spriječiti govor mržnje i stvoriti atmosferu povjerenja. Ima li dovoljno podrške?

Novi američki ambasador uskoro dolazi. I dugo je radio u Bosni.

A u Njemačkoj, posebno nakon izbora, kako će tamo izgledati?”, pita se Rathfelder u svom tekstu za TAZ.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KAKO DRAŠKO STANIVUKOVIĆ SARADNICU UČI DA JAŠE

0
Novinar Slobodan Vasković objavio je snimak na kojem se vidi kako nepoznata ženska osoba, za koju Vasković tvrdi da je Olga Babić, uposlenica Gradske uprave, jaše gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića