TEGELTIJA O OPORAVKU EKONOMIJE: OGROMAN ŠOK SU DOŽIVJELE POJEDINE GRANE I BIT ĆE POTREBNA DIREKTNA POMOĆ

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je kazao da nikada ne bi povjerovao da će jedna od najvažnijih odluka koju je morao donijeti biti zatvaranje granica BiH, a sve zbog pandemije koronavirusa.

  • Poslije toga došlo je i do određenih političkih turbulencija u BiH, koje su se direktno odrazile na rad Vijeća ministara. Ali borba sa pandemijom nas je natjerala da promijenimo svoje ciljeve za 2020. i da zajedno sa zdravstvenim radnicima u fokusu našeg rada bude zaštita zdravlja građana BiH, i onoliko koliko možemo da pomognemo realnom sektoru – naglašava Tegeltija.

U vrijeme pandemije koronavirusa od marta ove godine, čelnik Vijeća ministara BiH ističe da su urađene tri-četiri ključne stvari.

  • Prva je bila davanje prostora zdravstvenim radnicima da se pripreme, da ne dođe do prevelikog broja oboljelih, a to smo rješavali kroz proces ograničenog ulaska stranih državljana u BiH i sprječavanje nekontrolisanog unosa koronavirusa – ističe Tegeltija.

Druga je bila ekonomske prirode – pitanje obezbjeđivanja tzv. koridora za snabdijevanje, jer su u jednom trenutku sve zemlje bile zatvorile svoje granice, pa je djelovalo da će i BiH i njeno okruženje ostati bez ikakvih mogućnosti da uveze potrebne robe. Tim je koridorom, kako je istakao, omogućeno nesmetano kretanje roba, a bh. privredi i da uvozi i da izvozi.

Kao treću ključnu stvar izdvojio je uspješno okončane pregovore s međunarodnim finansijskim institucijama, kao podrška BiH u borbi protiv pandemije. U tom pogledu obezbijeđeni su aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u iznosu od oko 330 miliona dolara, makrofinansijska pomoć od Evropske komisije od 250 miliona eura, kao i pomoć zdravstvenom sektoru preko Svjetske banke u iznosu od 36 miliona eura.

  • Krajem ove i u prvom kvartalu naredne godine, kada se uz koronavirus pojavi i sezonska gripa, bit će potrebna dodatna sredstva za zdravstveni sektor – kazao je Tegeltija, podsjećajući da su obezbijeđena i 42 miliona KM pomoći iz budžeta institucija BiH. Od tog iznosa, oko 15 miliona KM bit će raspoređeno na bh. zdravstveni sektor, i to već iduće sedmice, dok će ostatak biti dodijeljen institucijama kulture, sporta i privrednim subjektima.

Govoreći o oporavku bh. ekonomije, čelnik Vijeća ministara BiH ističe da su ogromni šok doživjele njene pojedine grane, te će im biti potrebna i dodatna direktna pomoć.

  • Neke grane postepeno se vraćaju na obim proizvodnje kakav su imale prije pandemije. Postoje grane koje traže novozaposlene, postoje kompanije koje su već u septembru prešle obim koji su imale prije pandemije. Nažalost, postoje grane koje očigledno još neko vrijeme neće izaći iz ovoga problema – potcrtava Tegeltija, dodavši da su u ovom trenutku najugroženiji turistički radnici, pišu Vijesti.ba.

Problemi s kojim se susreću hotelijeri i turističke organizacije dijelom se prenose i na ugostiteljstvo. A u problemu su i, kako je naveo, neki bh. aerodromi, koji su napokon bili stabilizovali svoje poslovanje. Osim pomenutih sektora, direktne finansijske injekcije neophodne su i javnom prevozu.

Komentarisao je i inicijativu “Mini šengen”, naglasivši kako mu je žao što se u BiH mijenja stav o šengenu nakon sastanka u Washingtonu.

  • Lično mislim da je BiH već u novembru prošle godine trebala da postigne saglasnost pristupanja regionalnom sporazumu koji je dobio popularni naziv “Mini šengen”. Ali je dobra priča da u BiH mijenjaju stavove o tome oni koji su u jednom trenutku bili najveći protivnici regionalne saradnje. Ponekad, nerazumijevanjem procesa, ljudi će pojednostaviti da je “Mini šengen” u principu pitanje prelaska granice. A ovim regionalnim sporazumom želi se omogućiti nesmetan promet roba i usluga, ljudi i kapitala – dodaje Tegeltija.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE