TEGELTIJA ZA NAŠU TELEVIZIJU BRANI VIJEĆE MINISTARA: SA 700 MILIONA KM SUPROSTAVILI SMO SE PANDEMIJI

Gost emisije „Dobar dan BiH“ bio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija.

Hayat

Tokom gostovanja govorio je o radu Vijeća ministara BiH tokom pandemije, migrantskoj krizi, te narednim koracima kada je u pitanju rad Vijeća ministara BiH.

Gospodine Tegeltija, brojne su primjerdbe na rad Vijeća ministara BiH na čijem ste čelu. One dolaze od strane građana, realnog sektora, poslovne zajednice, političara. Kažu da je Vijeće ministara prespavalo pandemiju koronavirusa. Koji je vaš odgovor? Šta je državna vlast uradila da pomogne usljed krize izazvane koronavirusom?

  •  Stav o radu Vijeća ministara BiH donose različite strukture građana, pa su tako ta mišljenja podijeljena, što se tiče nas i pandemije uradili smo sve ono što je bilo u našoj nadležnosti, a cilj pojedinih političara da stavljaju nama na odgovornost ono i što ne treba, nije realno i ostvarivo. Da mi nismo nešto uradili bilo bi reakcija od entiteta i vlada. Danas je bila sjednica Predsjedništva na kojoj je podnesen izvještaj šta je radilo Vijeće ministara u periodu korone. Prva sjednica je bila 5. marta kada je bio prvi oboljeli pacijent od korone kod nas, zadnji put smo razgovarali 16. septembra o vakcini. To pokazuje da smo od početka razgovarali o pandemiji i situaciji s koronom. Morali smo vrlo brzo da djelujemo u određenim situacijama, kao što je otvaranje zelenih koridora, kada su sve zemlje zatvorile granice izgledalo je da će doći do potpune blokade, mi smo nakon 10 dana teških razgovara da uspostavimo normalan lanac snadbjevanja robom uspjeli. Također, skoro 700 miliona eura Vijeće je u kraće od mjesec dana obezbjedio sredstava za BiH, od sredstava MMF-a, sredstva Svjetske banke i slično, taj novac stavljen je na raspolaganje.Ta humanitarna pomoć nije bila tako velika ali je došla do građana, obezbijedili smo 42 miliona pomoći privredi i realnom sektoru.
Hayat

Ponajviše se očekivalo od izmjena zakona o PDV-u tj pomjeranjem roka plaćanja.Lično Vam taj potez u datom momentu nije djelovao realno. Zbog čega?

  • Neke ambicije koje su bile rezultat političkih ambicija ljudi i političara, ticale su se izmjena Zakon o PDV-u, ali pitanje se pojavljuje i prenosi se na one koji nose najveći teret. Guibici koje bismo imali bili bi puno veći nego od dobitaka realnog sektora. BiH je uspješno djelovala na pandemiju, ali ovo je proces koji još traje. Podrška ralnom i zdravstvenom sektoru bit će potreban i tokom naredne godine.

Očekivalo se od Vijeća ministara da će vršiti koordinaciju nižih nivoa vlasti za vrijeme krize, međutim ni to se nije dogodilo. Entiteti su sami dnosili sve ključne mjere prije svega epidemiološke. Prije nekoliko dana odluka koja se očekivala od države opet je donesena od strane entiteta,mislim na otvaranje granica. Zašto je nešto to je uisključivoj nadležnosti države čekalo saglasnost entiteta?

  • Ne znam zašto u Sarajevu žele posvađati institucije entiteta, ja odlično sarađujem sa oba entiteta. Ne miješam se u posao Viškovića ili Novalića, i sve odluke od početka bile su donesene u dogovoru sa oba entiteta. Nisu oni donijeli odluku o otavaranja granica nego mi, nama je trebala potvrda da možemo da izdržimo otvaranje granica. Kada smo postigli saglasnost s zdravstvenim sektorom da je vrijeme i otvorili smo granice.

Vama se prigovara da provodeći politiku Milorada Dpdika, jačate enitetet na račun državnih institucija, iako ste na čelu jedne. Je li to tačno – umanjujete li značaj državnih isntitucija?

  • Ne postoji politika Milorada nego RS-a i ja sam delegiran ispred RS, i to je moje opedjeljenje. Vodim Vijeće ministara u skladu sa Ustavom i Zakonom. Predlagali smo zakonska rješnja, koja nikada nisu postignuta, ja Vijeće ministara prihvatam kao mjesto dogovora i saradnje, nikako kao mjesto sukoba i podjela, zato ćemo raditi sve poslove iz svoje nadležnosti, ali mi ne možemo rješavati pitanja između kantona, ili neka pitanja između entiteta.

Prisjetit ćemo se i koliko se čekalo na usvajanje budžeta ipak je pohvalno da registruje krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. Na koji način će se utrošiti ova sredstva koja su izdvojena za korona krizu? Da li ćete na neki način pomoći privrednicima koji su usljed krize pretrpjeli velike štete?

  • 14, 9 miliona eura bit će naznačena zdravstvenom sektoru, i to je naš dogovor, to je naše razmišljanje. Naša procjena je da zaista je to potrebno zdravstvenom sektoru, mi ćemo to dati u dogvoru s entitetima i oni će procijeniti gdje i kome treba najviše dati. Znate 20 miliona za realni sektor je jako malo, ali mi smo spremni da sa svojim novcem dopunimo dio sredstava gdje misle da je najpotrebnije. Naši međunarodni aerodromi se bore s problemima, tu su ljudi koji se bave turizmom i ugostiteljstvom, zatim javni prijevoz, i naravno tu su izvoznici koji trpe. Po meni to su najugroženije grane. Moje mišljenje je da moramo pomoći institucije kulture i sportske saveze. Odluke o početku rada i prisustvu publike donose ljudi koji se bave epidemiološkom situacijom, ali mi se u to nećemo miješati. Moram da kažem da Vijeće ministara sve odluke donosi konsenzusom.
Hayat

Gospodine Tegeltija, pojedine zemlje su pomogle BiH u borbi sa krizom izazvanom pandemijom. Dobili smo potrebnu medicinsku opremu, međutim ta oprema i dan danas stoji neraspoređena. Hoćemo li čekati da istekne rok?

  • Rok ne može da istekne. Dobili smo od EU veliku pomoć, donirali su nam dosta sredstava i medicinske pomoći. Mi imamo neke opreme za koju nije poslana dokumentacija da bi se mogla korsititi.

Kakva je trenutna atmosfera u Vijeću ministara?

  • Odlična. Imamo redovno rješavanje tekućih pitanja kao i kadrovskih. Uvijek je bilo neslaganja, ali to je dio politike i tu smo da rješavamo pitanja.
Hayat

Pored krize izazvane pandemijom, kriza koja već nekoliko godina potresa našu državu je migrantska. Šta je Vijeće na čijem ste čelu poduzelo kako bi se kontrolisala migrantska kriza?

  •  BiH nosi veliki teret migrantske krize. Kada sam došao na ovo mjesto moji stavovi se nisu slagali s stavovima prethednog predsjedavajućeg. Ja sam ukazivao na sigurnosi problem. Čini mi se da se naša razmišljanja i novog ministra sigurnosti kreću u pravcu kao što je to bilo s gospodinom Radončićem. Postoje ljudi koji bi od BiH da naprave spavaonu za migrante, migranti se ne mogu zadržavati ovdje.

Prije nekoliko dana ste između ostalog kazali da  migrantska kriza postaje sve veći teret za BiH. Gospodine Tegletija, znamo da ovaj teret nosi samo Fedracija. Zašto entitet iz kojeg dolazite ne preuzme dio tereta migrantske krize?

–  Mislim da ne snosi samo FBiH teret krize, teret snosi USK zato što je tamo ugrožen život velikim brojem migracija. RS jedina je od prvog dana je imala jedinstven stav, i rekli smo da nam ne trebaju kampovi. Od prvog trenutka smo tražili da se ti ljudi sklone s ulice.

Na čelu ste izvršne vlasti države Bosne i hercegovine. Šta je vama Bonsa i Hercegovina?

  • Država u kojoj živim i radim, država u kojoj žive i rade moja djeca. Država u kojoj smo se rodili. Živjeli smo i radili u Jugoslaviji, velikoj državi za kojom me vuće nostalgija. Nadam se da će država u kojoj živimo svi zajedno biti uspješnija nego što je u ovom trenutku i da ćemo vratiti bar dio povjerenja kojeg smo imali u onoj, velikoj, zajedničkoj državi.

Pogledajte video OVDJE.

(Edina Bakić)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.