TOPI SE LED NA PLANINAMA: PLANETU ČEKA NAJGORI SCENARIO

Klimatske promjene snažno utiču na ubrzano topljenje snijega i leda u visokim planinama koje su svojevrsni vodotornjevi za gotovo polovinu pijaće vode koju koriste milijarde ljudi u svijetu, pokazalo je novo istraživanje.

Smanjivanje planinskih površina pod snijegom i ledom već je evidentno u evropskim skijalištima koja sve više zavise od vještačkog snijega ili se zatvaraju i koriste za ljetni turizam. Prema procjenama švicarske vlade, u posljednjih 10-ak godina broj skijaša u švicarskim Alpima pao je za oko 24 posto. Do kraja vijeka količine snijega na skijalištima najvjerovatnije će pasti na manje od 50 posto, a staze ispod 1500 metara mogle bi da ostanu potpuno bez snijega.

U novoj studiji autori su naveli 78 najvažnijih planinskih regija koje imaju mogućnost da skladište ogromne količine vode u obliku snijega i leda. U planinskim lancima ima ih više nego igdje drugdje u svijetu, osim na Arktiku i na Antarktiku. Na njima se nalazi više od 200.000 lednika, velikih slojeva snijega i visinskih jezera i močvara. Kako se led i snijeg tope, voda se postupno oslobađa i puni tokove rijeka i jezera ključne za život oko 1,9 milijardi ljudi, što je oko 20 posto današnjeg stanovništva na Zemlji.

 Posebno se izdvajaju četiri najveća sistema na četiri kontinenta – u Aziji, Evropi, Severnoj Americi i Južnoj Americi. Najveći, najvažniji, ali i najugroženiji je azijski sistem basena koji se snabdjevaju vodom iz regije u kojoj se nalaze lanci Himalaja, Karakoruma, Hindukuša i Ladaka. U Europi su to Alpi i uz njih vezani baseni Rone, Po, Rajne i Crnomorskog sliva kojem pripadaju i reke poput Save, Drave i Dunava.

U Sjevernoj Americi to su planine Sjevernoameričkih Kordiljera koje vodom snabdjevaju brojne rijeke. U Južnoj Americi to su Andi i Južnoamerički Kordijeri. Afrika i Australija ne pojavljuju se na popisu jer u njima nema planinskih lanaca koji bi bili veći rezervoari vode.

Zbog globalnog zagrijavanja vitalni planinski vrhovi se grijju brže od ostatka svijeta. Primjera radi, temperature u visinama Himalaja porasle su u odnosu na predindustrijske za oko 2 stepena, dok se ostatak svijeta u prosjeku zagrijao za oko 1 stepen. Betan Dejvis, članica istraživačkog tima sa Univerziteta Rojal Holowej u Londonu, rekla je da je do sada, kada se govorilo o topljenju leda i klimatskim promjenama, u fokusu uglavnom bio porast nivoa mora.

  • Tokom sljedećih 100 godina klimatske promjene će uticati na pitku vodu za ljude, na vodu za proizvodnju struje, za poljoprivredu, a kada je riječ o planinskim vodotornjevima, govorimo o snabdjevanju za oko 1,9 milijardi ljudi. To je više od 20 posto svjetske populacije – rekla je.

Valter Imerzil, stručnjak za planine i klimu na Univerzitetu u Utrehtu u Holandiji, ističe da će klimatske promjene uticati na veličinu i oblik lednika u visokim planinama, kao i na količinu i vrstu padavina koje će padati. Istovremeno će se povećavati potrebe. Biće sve više vode za piće, navodnjavanje i industriju. Zbog toga će rasti i napetosti i sukobi oko vode u gotovo svim krajevima.

Sve veći broj stanovnika, posebno u azijskim zemljama, vjerovatno će rezultirati eksponencijalnim povećanjem potražnje za vodom.

Geopolitičke napetosti oko resursa voda već danas postoje u brojnim dijelovima svijeta, posebno između Pakistana i Indije.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KARAMEHIĆ: NEMOJTE DA NAS ZAVARA TRENUTNA SITUACIJA, I VIRUS ŽELI DA...

0
Imunologa Jasenka Karamehića ohrabruje i raduje trenutna epidemiološka situacija, ali i upozorava da samo aktivna imunizacija i obuhvaćenost više od 70 posto stanovništva može dovesti do kolektivnog imuniteta i do prestanka pandemije virusa korona.