TREBAJU LI GRAĐANI BIH STRAHOVATI OD UVOZA ZARAŽENOG MESA IZ EVROPSKE UNIJE?

Bosna i Hercegovina će u narednom periodu uvesti rigorozne kontrole uvoznog mesa iz pojedinih zemalja Evropske unije, a sve zbog pojave zarazne bolesti listerije.

Ilustracija

Ovu informaciju potvrdio je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u tehničkom mandatu BiH Mirko Šarović.

O ovoj temi prošle sedmice između ostalog se razgovaralo i na sastanku i s entitetskim ministrima poljoprivrede.

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina uvozi velike količine goveđeg i junećeg mesa iz EU, ali i iz drugih država svijeta.

  • Također, neophodno je da pomognemo kako bi što prije počeo otkup tovnih bikova kojih u BiH trenutno ima najmanje 20.000 spremnih za klanje – pojasnio je Šarović.

Ministar šarović dodao je da je s entitetskim ministirma razgovarao i o dogovorenom izvozu mesa u Tursku.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudin Dedić rekao je da je najvažnije pitanje zaštita domaće proizvodnje i da, osim aktivnosti na ispunjavanju uslova za izvoz u EU i druga tržišta, treba provoditi jače kontrole kad je u pitanju uvoz.

  • Mi nastojimo da izvozimo meso prve i druge klase u EU i Tursku, a istovremeno uvozimo velike količine mesa treće i četvrte klase. Imamo pravo da u narednom periodu poduzmemo određene mjere i zbog zaštite zdravlja stanovništva i zbog zaštite domaće proizvodnje – naglasio je Dedić.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić naveo je da u prvi plan treba staviti domaće proizvođače jer je nedopustivo da oni imaju veliki broj utovljenih bikova koje ne mogu da prodaju a da, pri tom, uvozimo meso iz zemalja u kojim su se pojavile bolesti poput listerije.

Listerioza je inače zarazna bolest koja često ostaje zanemarena, a može rezultirati preranim porodom i pobačajem u trudnoći, kao i zahvaćanjem centralnog živčanog sistema. Listerioza je ozbiljna infekcija koja nastaje unošenjem hrane kontminirane bakterijom Listeria monocdžtogenes. Ovo oboljenje je veliki zdravstveni problem u Americi i Evropi. Bolest prvenstveno pogađa osobe starije od 50 godina, trudnice, fetus u razvoju, fetnovorođenčad i druge osobe sa smanjenim imunitetom. Rizik od obolijevanja se može reducirati nadzorom nad sigurnosnim mjerama, koje spriječavaju kontaminaciju hrane sa L. monocdžtogenes u toku proizvodnje, pripreme i skladištenja hrane.

Da se ne radi o malim količinama uvoznog mesa potvrđuju i podaci Spoljnotrgovinske komore BiH (STK BiH).

Prema dostupnim podacima za ovu godinu, a zaključno s avgustom, u BiH je uvezeno 39.898.306 kilograma mesa u vrijednosti od 195.666.018 KM. Najviše smo uvozili iz Holandije (8.908.918 kg u vrijednosti 50.635.013 KM), zatim slijedi Italija (6.403.984 kg u vrijednosti 32.803.013 KM), na trećem mjestu je Poljska (6.298.362 kg u vrijednosti od 26.405.865 KM). Dalje slijedi uvoz iz Austrije, Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Srbije i Belgije.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.